недеља, 05.04.2026, 20:02 -> 13:35
Uskršnja nedelja Euroradija
U specijalnoj emisiji našeg programa kojom večeras obeležavamo ovaj praznik po gregorijanskom kalendaru, reprodukovaćemo snimak koncerta sa prošlogodišnjeg festivala Proms, održanog 2. avgusta u Rojal Albert holu u Londonu, koji nam je ustupljen posredstvom međunarodne razmene.
Nastupali su članovi Omladinskog i Mešovitog hora i Hale orkestra pod upravom umetničkog direktora i šefa-dirigenta Kačuna Vonga, koji se na toj poziciji nalazi od 2024. godine, a čiji je ovo bio debi na Promsu. Debitantski nastup na ovoj važnoj muzičkoj manifestaciji imale su i solistkinje: norveška sopranistkinja Mari Eriksmoen, kao i kanadska mecosopranistkinja Emili D’Anđelo. Za program koncerta Kačun Vong je odabrao jedno od najznačajnijih i najpotresnijih dela poznoromantičarske orkestarske literature – Drugu simfoniju u ce molu Gustava Malera, poznatu pod naslovom Uskrsnuće. Promsova premijera Malerove Druge simfonije upriličena je 30. jula 1963. godine kada je Londonskim simfonijskim orkestrom dirigovao tada osamdesetjednogodišnji Leopold Stokovski.
Rad na partituri Druge simfonije Maler je započeo 1888. godine, u vreme kada je već bio zapažen kao muzički direktor Kraljevske mađarske opere u Budimpešti. Delo je nastajalo postepeno: najpre je oblikovan uvodni stav, zamišljen kao prošireni posmrtni marš pod naslovom Pogrebni obred, dok su ostali stavovi uobličeni nekoliko godina kasnije, u periodu između 1888. i 1894. godine, pretežno tokom kompozitorovih letnjih boravaka na Aterskom jezeru u Gornjoj Austriji. Treći i četvrti stav Druge simfonije povezani su sa zbirkom Dečakov čudesni rog, koju su početkom XIX veka priredili nemački pesnici Ahim fon Arnim i Klemens Brentano, dok je za monumentalni završni, peti stav za hor i orkestar Maleru kao podsticaj pružila pesma Uskrsnuće Fridriha Gotliba Klopštoka, iz 1758, koju je delimično preuzeo i dopunio sopstvenim tekstom.
Druga simfonija napisana je za veliki orkestar, hor, orgulje, sopran i mecosopran, a u njoj se prepliću teme smrti, bola, duhovnog preobražaja i nade. Zato se ovo Malerovo delo ne doživljava samo kao grandiozno muzičko ostvarenje, već i kao duboko potresno promišljanje o ljudskoj prolaznosti i mogućnosti vaskrsenja.
Premijera je održana 1895. godine u Berlinu, a tom prilikom dirigovao je sam kompozitor. Iako je u početku izazvala različite reakcije, Druga simfonija je vremenom postala jedno od Malerovih najizvođenijih i najcenjenijih ostvarenja. Njena snaga počiva upravo u spoju monumentalnosti i intimnosti, filozofske dubine i snažne emocionalne neposrednosti.
Urednica Irina Maksimović Šašić