Читај ми!

Antologija Trećeg programa

Jirgen Habermas: Nemački identitet – ujedinjena nacija gnevnih „dojče mark burgera” (1)

U znak sećanja na Jirgena Habermasa, jednog od ključnih mislilaca i društvenih teoretičara XX veka koji je preminuo 14. marta ove godine, repriziramo njegov članak u kojem je analizirao emocionalni i politički pejzaž Nemačke nakon pada Berlinskog zida.

Habermasova kritika u ovom tekstu usmerena je prevashodno na pojavu onoga što naziva novim, „bucmastolikim Deutche Mark-nacionalizmom”. Prema njegovom mišljenju, užurbani proces ponovnog ujedinjenja Nemačke sproveden je u skladu s modelom nacionalnog identiteta koji je zasnovan na ekonomskoj moći i prosperitetu, a ne na vrednostima demokratske kulture. Strahujući od re-nacionalizacije nemačke politike i povratka romantizovanog ideala jedinstvene etno-kulturne nacije, Habermas se zalaže za konstitutivni patriotizam, naglašavajući značaj demokratske, kosmopolitske integracije:

„Jedino narodni referendum o konstituciji — to jest, o alternativi između jedne svenemačke savezne države i federacije koja bi Saveznoj Republici dopustila da sačuva Osnovni zakon — pruža svim građanima mogućnost da kažu ne. On omogućava i kvantifikaciju manjinskog glasa; jedino u tom slučaju odluka većine postaje svesno sproveden čin, oko kojeg se može kristalisati republikansko samorazumevanje budućih naraštaja. Jedino u slučaju slobode izbora između alternativa, svest, koja je već raširena među mladim naraštajem, može da bude učinjena jasnom svima: da osnivanje jedne jedinstvene države građana na teritorijama koje su, do sada, bile Savezna Republika i Nemačka Demokratska Republika, nije unapred doneti zaključak zbog prepolitičkih nemerljivih fenomena kao što su jezička zajednica, kultura ili istorija. Upravo zbog toga bi svako voleo da barem bude pitan.”

Ovaj tekst izvorno je publikovan početkom 1991. godine u časopisu New German Critique, a samo nekoliko nedelja kasnije je emitovan na našim talasima i potom objavljen u časopisu Treći program (br. 88–89).

Prevod s engleskog: Darko Popovića
Tekst čita: Koviljka Panić
Urednik: Predrag Šarčević