Читај ми!

Festival Proms 2024

Reprodukovaćemo snimak koncerta održanog 26. jula u Rojal Albert holu u Londonu na kojem su izvedena dela britanskih autora. Škotskim simfonijskim orkestrom Bi-Bi-Sija dirigovao je Rajan Viglsvort, umetnički direktor ansambla, a kao solistkinja nastupila je Laura van der Hejden koja je sa ovim umetnicima interpretirala Koncert za violončelo i orkestar savremene engleske kompozitorke Šeril Franses-Houd. Pored ovog ostvarenja na koncertu je bila i Druga simfonija u Es duru, opus 63 Edvarda Elgara, kao i simfonijska svita iz opere Glorijana, opus 53a Bendžamina Britna, kojom je započelo veče.

Tročinu operu Glorijana Britn je pisao po porudžbini Kraljevske operske kuće Kovent Garden 1953. godine, na libreto Vilijama Plomera pisanom po tekstu Elizabeta i Eseks Litona Starkija, a posvetio ju je krunisanju Elizabete Druge. Radnja opere smeštena je u kasne godine vladavine Elizabete Prve. Kao ćerka kralja Henrija Osmog i Ane Bolen, Elizabeta na svojim plećima nosi odgovornost za podeljeno kraljevstvo i crkvu nezavisnu od rimske vlasti. Iza veličanstvenosti njenog dvora krije se žena – zarobljena u sopstvenim kontradiktornostima, pod teretom starosti – koju je izneverio čovek kojeg je volela. Opera poseduje trostruku temu: posvećena je kraljevstvu – odnosu između kraljice i njenog naroda; sadrži intimni portret javne i privatne kraljičine persone; i konačno, prikazuje – ukratko, ali šarenoliko – doba u kojem je živela Elizabeta.

Nakon četvorostavačne simfonijske svite iz opere Glorijana, slušaćete Koncert za violončelo i orkestar savremene britanske kompozitorke Šeril Franses-Houd, nazvan Zemlja, More, Vazduh, a koji je imao Promsovu premijeru. Ovo delo iz 2022. godine, koje je nastalo po porudžbini radija Bi-Bi-Si 3, predstavlja kompozitorkinu proslavu prirode. Naime, kako i sama napominje, za komponovanje dela bila je inspirisana okruženjem na pozitivan način, a ne vođena aktuelnom temom o klimatskoj krizi: „Moj koncert za violončelo oblikovan je u tri stava koja se izvode bez pauze. Sa Laurom van der Hejden vodila sam brojne razgovore o kompoziciji pre nego što sam počela da je pišem i upravo je ona predložila da koncert na neki način bude povezan sa prirodom. Na kraju, inspiraciju za delo sam pronašla u tri različita aspekta prirodnog sveta: kroz zamišljeni let lastavice, u algama, odnosno fitoplanktonima koji nastanjuju okeane, kao i u vulkanima”.“

Solistkinja, britanska violončelistkinja Laura van der Hejden rođena je 1997. godine u Zapadnom Saseksu, u holandsko-švajcarskoj porodici, a pažnju svetske javnosti privukla je izvođenjem dela različitih muzičkih žanrova. Pobednica je takmičenja Bi-Bi-Sijevih Mladih muzičara za 2012. godinu, diplomirala je na Univerzitetu u Kembridžu, a trenutno se usavršava u Berlinu. Zajedno sa članovima Škotskog simfonijskog orkestra Bi-Bi-Sija i dirigentom Rajanom Viglsvortom 18. maja 2023. u Glazgovu premijerno je izvela Koncert za violončelo – Zemlja, More, Vazduh Šeril Franses-Houd, a ovo delo je izdavačka kuća Šendoz objavila 19. aprila prošle godine. Muzicirala je sa vodećim engleskim ansamblima – od Simfonijskog orkestra grada Birmingema, Londonske filharmonije, Britn Sinfonije i Simfonijskog orkestra iz Bornmuta. Za debitantski album 1948. koji je realizovala sa pijanistom Petrom Limonovim, na kojem se nalaze dela ruskih autora, ovenčana je nagradom Edison Klasik za 2018, a naredne godine osvojila je i priznanje Bi-Bi-Sijevog Muzičkog magazina za najboljeg novootkrivenog umetnika godine. Nastupa na violončelu iz kasnog sedamnaestog veka italijanskog graditelja iz Kremone – Frančeska Ruđerija.

Drugi deo koncerta koji reprodukujemo u emisiji zaokružila je Simfonija u Es duru, broj 2 opus 63 Edvarda Elgara, pisana u periodu od 1909. do 1911. godine, koju je kompozitor označio kao „strastveno hodočašće duše”. Delo je premijerno izvedeno 1911. u Kvins Holu u Londonu kada je orkestrom dirigovao sam Elgar.

Snimak koncerta ustupljen nam je posredstvom međunarodne razmene članica Euroradija.

Urednica Irina Maksimović Šašić