Читај ми!

Antologija srpske muzike

Predstavićemo simfonijska i koncertantna ostvarenja Rudolfa Bručija, najeminentnijeg kompozitora koji je stvarao na tlu Vojvodine u drugoj polovini XX veka.

Rođen u Zagrebu 1917. godine, kompoziciju je studirao u Beogradu, na Muzičkoj akademiji, u klasi Petra Bingulca. Potom se usavršavao kod Alfreda Ula na Akademiji za muziku i izvođačke umetnosti u Beču. Obavljao je dužnost direktora Muzičke škole „Isidor Bajić”, a potom je bio jedan od osnivača i prvi dekan Akademije umetnosti u Novom Sadu. Ostavio je neizbrisiv trag na muzički život Vojvodine i Novog Sada, a u posleratnoj srpskoj muzici važio je za jednog od najinteresantnijih i najautentičnijih autorskih glasova modernističkog opredeljenja. Rudolf Bruči je bio član Vojvođanske akademije nauka i umetnosti, potom i Srpske akademije nauka i umetnosti. Preminuo je u Novom Sadu 2002. godine.

U emsiji ćete čuti njegovu najvažniju kompoziciju iz prvog stvaralačkog perioda, a to je Sinfonija lesta iz 1965. godine. Bručijevo drugo simfonijsko ostvarenje je bilo jedno od najvećih uspeha jugoslovenske savremene muzike u to doba, jer je osvojilo prvu nagradu na konkursu kraljice Elizabete u Briselu. Ovo delo je pravi primer polistilističke sinteze, koju Nemanja Sovtić u svojoj ekstenzivnoj studiji o stvaralaštvu Rudolfa Bručija naziva sinergijom „dramsko-simfonijskog kompleksa i modernističke stilske formacije”. Tako na primer, u ovom delu kompozitor koristi elemente ranijih muzika, posebno u srpskoj muzici raširenog i popularnog neobaroknog vokabulara kojem pripadaju fuga, pasakalja, kanon upotrebljeni u prvom i drugom stavu, kao i motoričnost muzičkog toka. Modernističke tendencije zastupaju, pak, po rečima Sovtića „dvanaesttonski melodijski nizovi, politonalna/atonalna harmonija, stilske interpolacije”, dok Vlastimir Perčić primećuje da „vitalna, bujna ritmička komponenta proistekla iz elementarnih impulsa muziciranja” daje onaj autorski ton otkrivajući Bručijevu sklonost ka monumentalnom i koloritnom, snažnom i bogatom muzičkom pismu.

Urednica Ksenija Stevanović

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом