среда, 20.11.2024, 21:15 -> 12:13
Antologija srpske muzike – Sećanje na Dejana Despića
Večerašnju emisiju posvećujemo ovom istaknutom umetniku, koji je preminuo 16. novembra u 95. godini u Beogradu. Čućete odabrane kompozicije ovog autora – Dubrovački divertimento, Duvački kvintet „A cinque”, klavirski ciklus „Vinjete”, kao i dva vokalna ciklusa „Dubrovački kanconijer” i „Ozon zavičaja” za glas i klavir. U ovim delima je moguće je pronaći stvaralački kredo ovog umetnika da je poezija tek „neozvučena muzika”, odnosno da je muzika, samo, „neizgovorena poezija”. To je ključ za razumevanje Despićeve lirske, najčešće intimne i iscizelirane muzike, finih spojeva i elegantne inspiracije.
Akademik Dejan Despić je u svojoj ličnosti sabirao višestruke, a podjednako uspešne stvaralačke puteve – kompozitorski, teoretski i pedagoški. U tom pogledu ostavio je veliki trag na mnogobrojne generacije muzičara, muzikologa, muzičkih teoretičara i kompozitora koji su stasavali na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, od 1965. godine kada je primljen u zvanje docenta na ovoj ustanovi, na predmetu harmonija i kontrapunkt.
Dejan Despić je rođen 1930. godine u Beogradu, a na Muzičkoj akademiji u rodnom gradu, završio je uporedo dva odseka – kompoziciju u klasi Marka Tajčevića i dirigovanje u klasi Mihaila Vukdragovića. U toku svoje karijere, kao profesor teorijskih predmeta na Fakultetu muzičke umetnosti, ostavio je više udžbenika koji su obeležili pedagoški kurikulum ove ustanove – to su pre svega Muzički instrumenti i Harmonija sa harmonskom analizom, a pored njih pomenimo i Tonski slog, Teoriju muzike, Muzičke stilove i Dvoglas, između ostalih. Takođe, i njegovi prevodi Tehnike komponovanja u muzici XX veka Ctirada Kohouteka i Osnova notografije Fjodora Dudke, našli su svoju primenu u pedagogiji.
Ovaj stvaralac je 1985. godine primljen za dopisnog, a 1994. godine i za redovnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti, gde je bio dugogodišnji sekretar Odeljenja likovne i muzičke umetnosti.
Dejan Despić je u istoriji naše muzike poznat kao izuzetno plodan umetnik koji je za sobom ostavio preko 240 opusa, što je verovatno i najobimniji pojedinačni, stvaralački učinak u našoj savremenoj muzici. Iako se okušao u svim žanrovima, posebno su brojna ona dela pisana za klavir, kamerne sastave različitog tipa, koncertantne kompozicije, kao i vokalne i horske kompozicije.
Po opredeljenju liričar, uzdržanog i iznijansiranog izraza, okrenut dobrim formalnim balansima i prozračnoj prirodi zvuka, koji u njegovim rukama nikada nije težak, ali ni prelak, Despić je svoje prirodno estetičko-poetičko sidrište našao u jeziku neoklasicizma. U tom pogledu on je najuzorniji od posleratnih neoklasičara u našoj muzici. Muzikološkinja Vesna Mikić ga karakteriše kao „istoricističkog modernistu”, koji svoju „poziciju gradi na temeljima zanatske perfekcije i potrebi da njegova muzika komunicira sa izvođačima i sa publikom, ne i sa širokim narodnim masama”.
Kakvo god da je bilo Despićevo opredeljenje, njegova muzika je sadržavala autentičnu komununikativnost i pročišćenu zvučnost, koja je, igrom mena savremene muzike, i danas aktuelna.
Urednica Ksenija Stevanović
Коментари