Читај ми!

Antologija srpske muzike

Slušaćete solo pesme na stihove Vladimira Nazora i Sonatu za flautu Stanislava Prepreka, danas manje poznatog kompozitora koji je živeo i stvarao u Vojvodini.

Stanislav Preprek bio je pre svega vezan za delatnost manjinske zajednice vojvođanskih Hrvata, a delovao je i kao profesor, orguljaš, horovođa, ali i prevodilac, pesnik i melograf. Rođen je na samoj prekretnici vekova, 1900. godine u Šidu u porodici slovačkog porekla. Učiteljsku školu je završio u Petrinji 1918. godine, učeći privatno muzičko-teorijske predmete. Većinu svog radnog i životnog veka proveo je na Petrovaradinu gde je rukovodio pevačkim društvom „Neven”, a takođe je radio i u knjižari „Vladimir Nazor”. Bio je i horovođa Hrvatskog pjevačkog društva „Zvonimir” u Sremskim Karlovcima.

Kao kompozitor, Preprek se okušao u većini žanrova, a među veća dela spadaju njegove tri simfonije, vrlo obimnih dimenzija i ambicioznog izvođačkog aparata – sa vokalnim solistima, ;etrnaest solističkih instrumenata i horom. Tu su i pet gudačkih kvarteta, kao i niz sonata. Pisao je i dela za orgulje, kao i solistička dela za klavir, sa programskim usmerenjem poput Albininog vrta, Čempresa i vodoskoka, ili u obliku programskih ciklusa kao što su četiri Proljetne svite. Posebno polje delovanja Stanislava Prepreka su bile solo pesme, inspirisane poezijom bliskog i dalekog istoka, s obzirom na to da je i sam bio prevodilac slavnih persijskih, indijskih i kineskih pesnika, a takođe je priredio i sopstveni prepev Gilgameša. Umro je 1982. godine u Novom Sadu, a danas se Hrvatsko kulturno-umjetničko prosvjetno društvo iz ovog grada zove njegovim imenom.

Vlastimir Peričić primećuje da je u stilskom smislu, Stanislav Preprek na počeku karijere pravio iskorake prema smelijim, čak i atonalnim praksama, koristeći neuobičajenu notaciju – bez taktnih crta, dok je u kasnijem stvaralaštvu ustalio „muzički idiom zasnovan na sintezi poznoromantičarske harmonije, prožete obilnom hromatikom i impresionističkog kolorita”, zaključuje naš uvaženi muzikolog.

Urednica Ksenija Stevanović

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом