Читај ми!

Antologija srpske muzike

Predstavićemo dela Milana Vlajina, kompozitora koji je stvarao u periodu posle Drugog svetskog rata u Beogradu. Čućete njegove solo pesme u prepevu na nemački i interpretaciji rumunskog mecosoprana Marte Kesler, kao i svitu za simfonijski orkestar „Balkan”.

Rođen u Temišvaru 1912. godine, u srpskoj porodici, isprva je studirao teorijske predmete na konzervatorijumu u ovom gradu, da bi se potom preselio u Beograd gde je pohađao Muzičku školu „Stanković”. Uz brojne prekide diplomirao je kompoziciju na Muzičkoj akademiji u klasama Stevana Hristića, Miloja Milojevića i Milenka Živkovića, a uporedo je studirao i violinu u kod Petra Stojanovića. Vlajin je aktivno učestvovao u muzičkom životu, bivajući vođa Hora „Branko” u Podgorici, profesor u Srednjoj muzičkoj školi u Vršcu, da bi potom postao profesor teorijskih predmeta u Muzičkoj školi „Stanković” u Beogradu gde je ostao do kraja života.

Vlajin se okušao u brojnim muzičkim žanrovima, a posebno je bio fokusiran na vokalne kompozicije, pišući solo pesme uz pratnju klavira ili orkestra, kao i horska dela – od rukoveti do četiri zbirke horova za rumunsku narodnost u Banatu na bazi svojih melografskih zapisa, te preko sto pesama za dečji hor pod zajedničkim nazivom Dečji svet. Umro je u Beogradu 1976. godine.

Kako to zaključuje Vlastimir Peričić „Stvaralaštvo Milana Vlajina pokazuje razvoj od neoromantičnog stila kome je dugovao obilnu upotrebu hromatike, do nacionalne orijentacije, uz pojednostavljivanje , ali i produbljivanje muzičkog izraza u okviru klasične i pregledne forme”.

Urednica Ksenija Stevanović

 

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом