Refleksije
Rene Galan: Seksualna jednačina Žana Koktoa
U emisiji Refleksije 5. i 6. maja možete slušati tekst Renea Galana „Seksualna jednačina Žana Koktoa”.
Autor:
Уредници Трећег програма
У емисији се презентују краћи критички текстови који у форми радио-есеја анализирају савремена кретања и тенденције у различитим областима интетелектуалног и духовног стваралаштва, од савремене филозофије и других хуманистичких дисциплина, до архитектуре, књижевности и уметности. [ детаљније ]
Rene Galan (René Galand), rođen 1923. godine u Bretanji, bio je pisac i profesor francuskog jezika. Radio je na Univerzitetu Jejl i na Velsli koledžu, gde je uglavnom predavao francusku književnost 19. i 20. veka, a bio je i predsedavajući Odseka za francusku književnost od 1968. do 1972. godine. Napisao je nekoliko studija o francuskim piscima: Šatobrijanu, Renanu, Bodleru, Kamiju, Rob-Grijeu i drugima. Na bretonskom jeziku objavio je tri knjige pesama, jednu kratkih priča, dvotomnu autobiografiju, kao i veći broj pojedinačnih leterarnih dela, eseja, naučnih članaka i kritičkih prikaza rasutih po zbirkama njegovih radova i časopisima. Dela su mu objavljivana na francuskom, engleskom, nemačkom, velškom, holandskom i poljskom jeziku.
U tekstu „Seksualna jednačina Žana Koktoa" Galan se bavi jednim od najsvestranijih umetnika prve polovine dvadesetog veka. Pesnik, romanopisac, dramatičar, slikar, dizajner, reditelj i bokserski trener, Žan Kokto je prošao kroz sve faze moderne umetnosti svog doba – kubizam, nadrealizam, dadaizam, te ga mnogi smatraju korifejem francuskog duha. Kako piše Galan: „Koktoova dela obiluju matematičkim metaforama. Njihova funkcija je jasna – one pružaju osećaj da je univerzum podređen strogim i nepromenljivim pravilima poput teorema u geometriji. U Koktoovom svetu ništa nije prepušteno slučaju. Svaki događaj u ljudskom životu je posledica operacija koje su predvidljive i neizbežne kao koraci računskih radnji koji vode rešenju zadatka iz algebre... Za Koktoa, kao i za Paskala, čovek može biti veliki samo kroz lucidnu spoznaju svog usuda. Čovek nije gospodar vlastite sudbine. U najboljem slučaju može spoznati da je univerzum, čiji je on deo, mašina napravljena za njegovo matematički precizno uništenje. Orfejevo pesničko otkrovenje nastupa u obliku brojeva jer je, prema Koktou, pesnik privilegovan (ili proklet) čovek koga je sudbina obdarila određenim razumevanjem nebeskih računica".
Tekst je preuzet iz zbornika Homosexualities and French Literature koji je prvi put objavljen u izdanju Cornell University Press-a 1979. godine.
Prevela
s engleskog
Ivana Maksić.
Čitala
je Gordana
Gačić.
Urednica
emisija
Tanja
Mijović.
Коментари