Tribine

Poboljšanja u biomedicini i sloboda – govori Jelena Dačković

U emisiji TRIBINE možete slušati izlaganje Jelene Dačković „Neurološka osnova socijalne kognicije i moralnog poboljšanja”. Snimak je zabeležen na naučnom skupu „Poboljšanja u biomedicini i sloboda”, koji je održan 26. septembra u Institutu za društvene nauke u Beogradu.

Centar za bioetičke studije iz Beograda i Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci organizovali su jednodnevni naučni skup o bioetičkim problemima pokrenutim ubrzanim razvojem tehnologije, pre svega u biomedicini, genetici i neuronauci. Razmatrani su mogući uticaji kognitivnog i moralnog biopoboljšanja na lični identitet pojedinca i njegovu slobodu volje, pravo vlasništva i pristupa genetičkim podacima, granice i opravdanost eksperimentisanja kako sa živim organizmima tako i sa ćelijama i genima i tako dalje. Na skupu su govorili Vojin Rakić, Elvio Bakarini, Aleksandar Damjanović, Filip Čeč, Mima Fazlagić, Jelena Dačković, Luka Malatesti, Marko Jurjako i Nebojša Zelić.

Socijalna kognicija se odnosi na obradu društvenih informacija i uključuje različite psihloške procese koji su važni za uspešnu komunikaciju i dobrobit pojedinca. Moralno rasuđivanje i donošenje moralnih odluka, koje je itekako povezano i sa emocionalnim i sa kognitivnim procesima, od suštinskog su značaja za život u zajednici. Kako objašnjava Jelena Dačković: neurološku osnovu moralnog rasuđivanja čini složeni funkcionalni sistem koji obuhvata različite kortikalne i subkortikalne strukture. Najvažniji deo ove mreže je predfrontalni korteks, pri čemu ventromedijalni predfrontalni korteks ima ulogu u kodiranju emocionalnih vrednosti senzornih stimulusa, dorzolateralni predfrontalni korteks ima važnu ulogu u rešavanju problema i u mehanizmima kognitivne kontrole, dok prednji cirgularni korteks posreduje u sukobu između racionalne i emocionalne komponente moralnog rasuđivanja. Aktivnost čitave mreže uslovljena je dejstvom različitih neurotransmitera, neuromodulatora i neurohormona, koji su pak pod uticajem genetskih i faktora spoljašnje sredine, ali se na njih može delovati i neinvazivnim tehnikama stimulacije mozga (na primer, transkranijalna stimulacija jednosmernom strujom i transkranijalna magnetna stimulacija). Shodno tome, treba postaviti pitanja: da li imamo obavezu da sprovedemo intervenciju koja za cilj ima unapređivanje moralnog rasuđivanja? Ko od toga ima koristi – pojedinac ili društvo u celini? Kako ovo utiče na slobodu i da li ugrožava naš identitet i autonomiju?

Sledećeg utorka, 29. novembra, emitovaćemo snimak izlaganja Nebojše Zelića sa ovog skupa.

Urednica emisije Tanja Mijović.

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом