Društva svoga doba
Srpska akademija nauka i umetnosti obeležila je 180 godina od osnivanja.
Srpska akademija nauka i umetnosti, najznačajnija naučna i kulturna ustanova u našoj zemlji, obeležila je 180 godina od osnivanja. Malo je ustanova u Srbiji koje mogu da se pohvale ovako dugim trajanjem. Od postanka, ova institucija promenila je nekoliko naziva: od Društva srpske slovesnosti, preko Srpskog učenog društva, zatim Kraljevsko-srpske akademije, pa do današnjeg naziva ‒ Srpska akademija nauka i umetnosti.
Osnivači su bili Jovan Sterija Popović i Atanasije Nikolić, a prvi članovi: Dimitrije Isailović, Stefan Marković, Jovan Stejić, Dimitrije Tirol, Sima Milutinović i Isidor Stojanović. Osnovni zadaci Društva bili su širenje nauka na srpskom jeziku i usavršavanje srpskog narodnog jezika. Društvo je radilo na prikupljanju istorijskih podataka, arhivskim istraživanjima srpske istorije i izradi školskih knjiga. Rezultate svoga rada članovi Društva objavljivali su u Glasniku Društva srpske slovesnosti, koji je počeo da izlazi 1846. godine.
O amenetu osnivača, ključnim pitanjima kroz koja se prelamaju dominantni razlozi osnivanja, postojanja i povezivanja sa našim dobom, povodom izlaska iz štampe knjige „Društva svoga doba" za naš program govorili su njeni autori ‒ akademik Vasilije Đ. Krestić, upravnik Arhiva SANU, i dr Ivana B. Spasović.
Uređuje i vodi: Snežana Bićanin