"Grad bez trgova nije grad u klasičnom smislu - to je kolekcija nekretnina"
U "Magazinu na Prvom" bićete u prilici da čujete razgovor sa Žikicom Miloševićem, masterom informatike i elektrotehnike, ali i putopisnim novinarom, urednikom časopisa "Hello Travel" i kolumnistom u mnogim drugima, kao i na raznim portalima, među kojima je jedan nedavno doneo njegov tekst "Zašto su trgovi nestali - i zašto je to veći problem nego što mislimo". I upravo ta tema biće predmet našeg razgovora i, nadamo se, doneće odgovore na mnoga pitanja nama, ljudima u gradovima, zbunjenima (ponekad i očajnima) zbog mnogobrojnih i brzih promena oko nas, ovde i drugde, širom sveta. Između ostalih i na pitanja - kako su, posebno u gradovima koji ne baštine vekovnu tradiciji, nestali trgovi, jedno od ključnih civilizacijskih dostignuća ne samo u arhitekturi i urbanizmu, nego i kao prostori javnosti, slobode, susreta, razgovora i drugih načina izražavanja, kako ni na koji način ne mogu da ih zamene popularne plaze ili zatvoreni klimatizovani tržni centri i kako nestanak trgova nije greška u projektovanju, već ideološki projekat kojim dominantno rukovodi profit.
Autor:
разни аутори
Животне теме, атрактивни гости, добро расположење - анализа актуелних дешавања, вести из земље и света. [ детаљније ]
Na upravo završene Zimske olimpijske igre u Milanu i Kortini osvrnućemo se na poseban način. Naime, pored sportskih, na ovim igrama obaren je još jedan rekord - u materijalnoj vrednosti zlatnih i srebrnih medalja. Razlog nije to što medalje sadrže više zlata ili srebra - količina, posebno zlata, ostala je uglavnom nepromenjena decenijama. Ono što se dramatično promenilo jeste cena plemenitih metala. Materijalna vrednost jedne zlatne medalje na ZOI procenjuje se na 2100 do 2200, a srebrne približno na 1200 do 1300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. O istoriji olimpijskih medalja, koja je ujedno na mnogo načina i istorija zlata, imovine koja čuva svoju vrednost tokom vremena i dostiže nove maksimume u periodima ekonomske neizvesnosti - razgovaraćemo sa Georgijem Hristovim, sturčnjakom za plemenite metale u kompaniji "Traveks zlato i srebro".
Predstavićemo vam i nedavno objavljenu knjigu "Hodočašće Ilije Ilića" koju je u spomen na vanserijski herojski podvig svoga pradede solunca napisao Miodrag B. Ilić. Iliju Ilića, seljaka iz Labuništa nadomak Ohridskog jezera, tada u sastavu Kraljevine Srbije, početak Prvog svetskog rata dočekao je u pečalbi u Rumuniji čije vlasti, budući da je ta država bila neutralna tokom ratnog sukoba, nisu dozvolile da se odazove pozivu na mobilizaciju. Odbijajući da to prihvati, Ilija je peške, vozom i brodovima prešao put dug više od 27 hiljada kilometara, preko Rusije, Mandžurije, Japana, dva mora i jednog okeana, da bi se priključio srpskoj vojsci i potom učestvovao u proboju Solunskog fronta. Kako je od porodične priče u kojoj nije bilo previše detalja došao do podataka o svom slavnom pretku i pretočio ih u obimnu dokumentarnu knjigu, čućemo od autora koji će biti naš gost.
Sa vama - Elizabeta Arsenović
Коментари