Mora da se zna
Zaista mora da se zna ko je bez premca u svetu tenisa. Nilkada ne otpisujte Srbina, čak i onda kada vam se čini da nema nikakve šanse, kada kladionice na njega stavljaju uvredljivu kvotu od 10.00, kada mislite da je u godinama koje nisu više za aktivno bavljenje sportom. Ne, svaki Srbin je tada jak kao zemlja, a kod Đokovića to dođe kao pogonsko gorivo. Na čudesan način i posle žestoke borbe, prekinuo je dominaciju Jana Sinera u međusobnim duelima i plasirao se u finale Australijan Opena. Sutra će igrati za svoj 25. gren slem u karijeri, drugim rečima- opet se ispisuje istorija. Rival je Karlos Alkaraz. Podsetićemo se kako smo na programu Radio Beograda 1 juče ispratili Novakov trijumf, u razgovoru sa teniskim trenerom Goranom Bubnjem.
Autor:
Жељко Стефановић
13. марта 2026. године, емисија обележава 66 година постојања, што је сврстава у ред најтрајнијих радио програма у нашим и европским оквирима. Свих тих деценија била је и остала мамац за публику која прати спорт, али и актуелности из јавног и културног живота. [ детаљније ]
Srpska teniserka Aleksandra Krunić i Ana Danilina iz Kazahstana poražene su u finalu Australijan opena od Šuai Dženg i Elize Mertens sa 2:0, po setovima 7:6, 6:4. Kazahstanska teniserka Elena Ribakina osvojila je Australijan open pošto je u finalu nadigrala Beloruskinju Arinu Sabalenku sa 2:1, po setovima 6:4, 4:6, 6:4. Naš kolega Milan Bigović bio je na Zlatiboru, na pripremama bokserske reprezentacije Srbije, čućemo njegovor sa selektorom Milanom Piperskim, ali i divnu sportsku i ljudsku priču sa nekadašnjim asovima plemenite veštine Mirkom Puzovićem i Ljubišom Binjom Simićem. koji su bili i ostali veličine u svetu boksa, i to u evropskim razmerama.
Gordana Roglić-Stijačić objavila je tri zbirke poezije za decu: „Šta to svetli zvezda nije”, „Svetli uvek dobar čovek” i „Pidžamarama”, sa kojom je ove godine učestvovala na regionalnom takmičenju „Vezani most” u Tuzli i osvojila treće mesto. Dobitnica je nagrada na međunarodnom festivalu poezije za decu „Bulka”, kao i na festivalu „Knjiga za đaka prvaka” u Trsteniku. Ovog popodneva dolazi nam sa novim izdanjem, knjigom "Kako raste sreća", u kojoj se bavi izazovima odrastanja u savremenom svetu i nudi alegorijska rešenja savremenih razvojnih sukoba, namenjena i deci i roditeljima. Stil autorke u ovom ostvarenju je pročišćen od žargona, obogaćen humorom i prilagođen neposrednoj komunikaciji s najmlađima.
Iz Sremske Mitrovice nam, ne prvi put, dolazi Dragan Jurić, jedna nesvakidašnja ličnost, čovek prepun šarma,sa svojom knjigom" Iz pera fejsbuk dokoličara". On je rođeni Sremskokarlovčanin koji je četvrt veka živeo u Beški ( hajduk, dakle), da bi Dunav konačno zamenio za Savu. Harmonika mu, Bogu hvala, još uvek punom parom radi, a kada je skine i kad ima šta da kaže- on to pretvori u pisanu reč, koristeći i promovišući dijalekt podneblja u kom živi, uz naglašenu ljubav prema Sremu i Vojvodini. Kao i svaki fejsbuk dokoličar ( a zar nismo to svi pomalo? ), ume da se posvađa i sam sa sobom u objavama, ali to i čini zanimljivim taj vid društvenih aktivnosti. Jedan od retkih koji se ne žali na sopstvenu suprugu, već sa njom sarađuje. Nije stoga ni čudo da je omiljen na društvenim mrežama, da mu se knjige prodaju u velikim tiražima, rasprodaje ih višestruko, nastupa sa svojim orkestrom na svim mogućim proslavama i vedar je u svakom trenutku. A kako kuva- nema dalje, sudeći bar po slikama na fejsbuku, mirišu na sve strane. Eto prilike da čujemo šta je to Jurke, kako ga od milja zovu, pribeležio u svom novom književnom izadnju.
Bojana Peković, još jedna naša gošća za ovo popodne, višestruko je ostvarena kao umetnica. Pamtimo je još od javnih početaka uz brata Nikolu, takođe vrsnog muzičara, posle toga je radila na kreaciji raznih projekata, najviše uz gusle koje nosi u srcu, ali i kojima dostojanstveno predstavlja Srbiju u svetu. Glumila je i na filmu, nedavno je bila premijera ostvarenja u kome je igrala, dobila Zlatnu značku za doprinos razvoju kulture,a danas nam predstavlja nešto zaista nesvakidašnje i fascinantno: dečji muzički brend "Mini gusle", posvećen najmlađima, porodicama, pedagozima. Reč je o muzičkom, zabavnom i edukativnom kanalu sa ciljem da deca u što ranijem uzrastu stupe u kontakt sa guslama, tim divnim instrumentom koji se čuva u brojnim srpskim porodicama, a ljubav prema njima prenosi sa kolena na koleno.