Novogodišnja čestitka Radio Beograda 1
Nazdravimo joj od srca, jer tek što je stigla, nova da novija ne može biti. Baš kao i sve prethodne koje smo do sada dočekivali a potom ispraćali, i ova dve hiljade dvadeset i peta, sazdana od sati, dana, nedelja i meseci, proći će kroz naš život kao zvezda padalica.
I baš zato treba joj odmah poći u susret, raširenih ruku i s osmehom na licu. Treba je prigrliti, pružiti joj nežnost i našu ljudsku toplinu. Ne treba je preplašiti velikim željama i mnogim očekivanjima. Mnogo će biti bolje i korisnije prvo joj pomoći da oseti u kakav je to svet stigla i ne kriti od nje ništa od svega onoga što našu planetu, kad se sve sabere, oduzme, pomnoži i podeli, čini najlepšim mestom za život.
Treba joj pokazati koliko volimo da se radujemo, ali i da ne zatvaramo oči pred svim onim što u našem životu ne može da bude radost. Treba joj blagim i osmehnutim pogledom reći koliko verujemo u ljubav, i to onu najčistiju, čovekoljubivu, koja ume da nadvlada svako zlo.
I onda joj dati trenutak, dva, da dođe do daha, taman toliko koliko je potrebno da napunimo čaše do vrha. A onda pune čaše podići visoko i nazdraviti joj kako dolikuje, s puno poverenja u sve razloge zbog kojih nam je stigla tačno u ponoć, tako lepa i nova. Osmehnuta, raspevana i razigrana. Tako orna da u satima, danima, nedeljama i mesecima koje ćemo provesti sa njom bude dobro mesto gde ćemo svi imati priliku da uradimo sve ono što smo planirali, ili ćemo tokom njenog trajanja poželeti da uradimo.
Nazdravljajući godini koja u svojim prvim trenucima još uvek stoji na pragu naših života, nazdravljamo i svima do kojih nam je stalo, ali i onima koje do sada nismo sreli, ili ih nikada i nećemo sresti.
Nazdravljajući godini koja tek što je počela svoju šetnju po beskrajnom krugu neumornog časovnika večitog kalendara nazdravljamo i sebi. Jer nam je svima, na samom početku svake tek pridošle godine potreban taj veseli glas nade kojim izgovaramo one velike i one manje želje.
U ovim prvim trenucima nove godine ne treba mudro ćutati, već jasno i glasno od srca reći najlepše reči koje nam padaju na pamet. Reči ljubavi, reči nežnosti, reči vere, reči optimizma, reči sreće, reči veselja, reči poštovanja, reči saosećanja, reči razumevanja, reči prihvatanja, reči olakšanja, reči mira, reči zdravlja...
Ali nijednu od takvih reči ne treba izgovoriti tek tako, reda radi, dok novodošla godina poput mladunčeta nesigurno pravi tek svoje prve korake u ovome svetu. Svaku od tih reči od kojih su satkane naše želje treba izgovoriti sa nekom vrstom zaveta.
Zaveta da ćemo biti bolji nego što smo do sada bili. Zaveta da ćemo uvek biti i ostati ljudi. I da ćemo ljubiti bližnjega svog.
I zato, neka nam je sretna i berićetna nova, dve hiljade dvadeset i peta godina! Da budemo zdravi, vredni i da je proživimo u miru!
Dragi naši slušaoci, ma gde bili, želimo vam sve najbolje!
Živeli!
Vaš Radio Beograd 1
Autor teksta: Vule Žurić.
Muzički urednik: Petar Vukosavljević.
Glumac: Bojan Žirović.
Коментари