среда, 25.10.2023, 10:05 -> 13:02
štampajHumanizacija biznisa – potreba, utopija ili neminovnost
Veštačka inteligencija pojačala je interakciju ljudi i računara i podgla je na viši nivo, a upućeni veruju da ona ima potencijal da preoblikuje društvo koje poznajemo. Međutim, uz prednosti novih tehnologija, tu su i brojni izazovi. Samo neki od njih odnose se na poslovanje i poslovne procese. Brze tehnološke promene automatizaciju procesa čine sve pametnijom. Prognoze su da će, naravno, uticati i na tržište rada. Digitalizaciju treba da prati humanizacija biznisa – poručili su sa Foruma menadžera u organizaciji Srpske asocijacije menadžera, koji je održan u Beogradu. O tome detaljnije za naš program govori Dragan Filipović, član Upravnog odbora Srpske asocijacije menadžera.
Autor:
разни аутори
Животне теме, атрактивни гости, добро расположење - анализа актуелних дешавања, вести из земље и света. [ детаљније ]
Analize pokazuju da klimatske promene koje se sada dešavaju, deset puta brže nego što su se ikada dešavale u istoriji planete, imaju veliki uticaj na poljoprivredne kulture, kako na proizvodnju na otvorenom, tako i na onu u plastenicima i staklenicima. Glavni problemi u poljoprivrednoj proizvodnji nastaju zbog pomeranja perioda vegetacije, jer ona sada počinje ranije i završava se kasnije i zbog toga što svaka godina donosi sve veće temperaturne oscilacije. Idući u susret usvajanju Nacionalnog programa za adaptaciju na izmenjene klimatske uslove, o uticaju klimatskih promena na poljoprivredu razgovaramo sa profesorkom Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, Zoricom Ranković-Vasić, sa Katedre za vinogradarstvo, koja je članica ekspertskog tima Ministarstva poljoprivrede za izradu Nacionalnog programa.
U Muzeju čokolade u Beogradu, u toku je izložba "Ekvador, poreklo kakaa”, na kojoj posetioci mogu da se upoznaju s najranijim fazama istorije čokolade i njenim kulturnim korenima. Centralno mesto izložbe namenjeno je glinenoj posudi staroj između 5.300 i 5.500 hiljada godina, koja pripada kulturi Majo-Činčipe iz Ekvadora i prethodi svim drugim poznatim otkrićima kakaa za oko 2.000 godina. Njihova posvećenost uzgoju i distribuciji kakaa dovela je do njegove široke potrošnje širom sveta, a dostupni dokazi govore da su Maje i Asteci, u Meksiku, koristili kakao iz Ekvadora da naprave napitak poznatiji kao „kocolatl“, na jeziku Nahuatl, što je označilo početak istorije čokolade.
Sa vama je Mirjana Nikić.