недеља, 20.07.2025, 12:33 -> 12:38
Извор: РТС
Labubumanija osvaja svet: Kako su „monstrumi bez osobina“ postali hit među decom i odraslima
Kolekcionari, odrasli i deca postali su opsednuti labubu lutkama, izmišljenim bićima nalik trolovima sa šiljatim zubima, koji brzo nestaju sa rafova prodavnica. Zašto su ove neobične lutke postale svetski fenomen i šta ih razlikuje od sličnih poput „barbike“ ili „teletabisa“, za Jutarnji program su govorili Miljan Premović, marketinški stručnjak i psiholog Anđela Lekov.
Labubu lutke pojavile su se na svetskom tržištu 2019. godine, ali su tržišnu renesansu doživele ove godine. Prošlog meseca je prodaja ovih lutaka samo u Sjedinim Američkim Državama porasla neverovatno u odnosu na prethodnu godinu.
Potražnja je toliko velika, da se stiglo čak do tzv. labubumanije, čemu su pre svega doprinele poznate ličnosti na društvenim mrežama, zahvaljujući „psihološkim trikovima“ da mladi ljudi, ali i stariji, počnu masovno da ih kupuju, smatra marketinški stručnjak Miljan Premović.
„Aako bismo mogli da kažemo da je nešto slično, ali samo po konceptu, jeste kupovina kinder jaja. Ovde je malo drugačije. Ovde se kupovinom te igračke ne zna šta će da se dobije. To je neka vrsta kocke, odnosno lučenje dopamina, neka vrsta straha od propuštanja trenda, a sve to na osnovu pretpostavke da će nam nešto doneti u budućnosti, možda neku zaradu, a plus može da budi kao kolekcija koja ima puno efekata“, objašnjava Premović.
Psiholog Anđela Lekov dodaje da se ovaj fenomen psihološki može objasniti kroz nekoliko reči: identitet, pripadnost, status, emocije, kao i dopaminski skok.
„U stvari vidimo na koji način možemo da pripadamo zajednici kroz identifikaciju sa kolekcionarima, sa ljudima koji skupljaju, koji su zaista pasionirani povodom toga. Međutim, kako su one tako retke i daju neki doživljaj ekskluziviteta, jer ne znamo koju ćemo dobiti, kada ćemo je dobiti, kako ćemo kupiti, čak ih i nema u prodaji. Na taj način dobijaju na važnosti, iako su u pitanju najobičnije plišane lutke“, ističe gošća Jutarnjeg programa.
Takođe, lububu lutke nemaju neki specifični oblik, kao na primer barbika koja je postavljala standard lepote devojčicama od najranijeg detinjstva. Ipak upravo taj skoro zastrašujući izgled izaziva ambivalentna osećanja prema ovoj lutki, dodaje psiholog. U isto vreme nam se dopada, ali nam je istovremeno i čudna ili zastrašujuća.
„Svaka lububu lutka je potpuno različita i to je ono što provocira taj momenat iznenađenja, odnosno nepoznatog. Javlja se taj dopaminski skok očekivanja kao ispred slot mašina, osećaj iščekivanja i kratko olakšanje kad je dobijemo“, napominje Lekov.
Lutke bez priče i osobina
Pored toga, napominje Miljan Premović, ono po čemu se ove lutke suštinski razlikuju od bilo kojih prethodnih, jeste to što iza njih ne stoji nikakav narativ. Ne dolaze iz crtanih filmova, bajki ili priča.
„A pošto nije ni neka životinja, ona ne nosi nikakve osobine, znači da nema nikakvu ličnost, nema ništa. To meni kao roditelju nije delovalo privlačno. I mislim da je to nešto o čemu mi treba da razmislimo, jer ta lutka nas podstiče da joj pridajemo određene osobine, vrednosti i značaj. I tako nastaje ta zbrka“, napominje marketinški stručnjak.
Mnogi psihološki testovi zaista i funkcionišu po tom osnovu, ističe psiholog Anđela Lekov. Nemamo definisana očekivanja i onda unosimo svoje sadržaje. To su razdragane, šarmantne lutke simpatičnog izgleda. I u tom smislu nema ničeg lošeg.
„Međutim, šta je svakako loše? To je slika trenda, invazije. U tom smislu, nisam sigurna koliko se deca identifikuju sa tim razdraganim, slatkim lutkama u koje mogu da učitavaju neke svoje sadržaje i da na taj način upoznaju neke svoje delove ličnosti, koliko žele da budu deo zajednice. Da ne kažem kulta, to bi stvarno bila teška reč“, navodi Lekov.
Ako dete želi tu lutku samo zato što imaju i drugi, roditelji bi svakako trebalo da porazgovaraju sa detetom o vrednostima, savetuje psiholog.
„Ukoliko dete u toj igrački vidi nešto što je zanimljivo, simpatično, to je skroz u redu. Imali smo i razne čudne igračke. Međutim, ako pričamo o tom slepom praćenju trendova, onda imamo problema sa vrednostima, odnosno trebalo bi otvoriti sa detetom i pitanje vrednosti.“
Labubu lutke i teorije zavere
Na društvenim mrežama su se pojavile teorije zavere o demonskom efektu labubu lutki uz upozorenje da se ne unose u kuću jer šire negativnu energiju zbog fizičke sličnosti sa demonom Pazuzu koji potiče iz mesopotamske mitologije.
Postavlja se pitanje da li je u pitanju proročanstvo, zabava ili širenje glasina konkurencije kako bi se potencijalni kupci odvartili od ovog proizvoda, ili marketinški trik samog proizvođača lutaka.
Premović ističe da određene velike marketinške agencije koriste strategiju podele ciljnih grupa. Kada se javnost podeli dobija se pun efekat, jer će se o proizvou govoriti, bilo na pozitivan ili negativan način.
„To može da bude strategija. Ali sa druge strane, cela ta kolekcija se zove 'monstrumi'. A najveći monstrum među njima je 'Labubu'. A 'Labubu' nema osobine, nema ličnost, i to daje dovoljno elemenata za bilo kakve teorije zavere, ali i prostor za osuđivanje. Ono, pak što plasiraju influenseri na društvenim mrežama, jeste da je to slatko, zanimljivo, čak i kao modni dodatak odeći“, objašnjava marketinški stručnjak Miljan Premović.
Коментари