уторак, 05.11.2024, 21:30 -> 22:31
Извор: РТС
Аутор: Тијана Николић
Kakve veze imaju sreća i ekonomija
Da li je sreća nešto što se može izmeriti, baš kao i ekonomski pokazatelji poput bruto domaćeg proizvoda? I šta, zapravo, sreća znači u ekonomskom kontekstu? Naučnici širom sveta poslednjih decenija razvijaju različite metode da bi kvantifikovali ovaj, na prvi pogled, neuhvatljiv koncept.
Jedan od ključnih alata koji se koristi u ekonomskoj analizi sreće je takozvani Indeks sreće ili Indeks zadovoljstva životom. Ovi indeksi uključuju ankete u kojima ljudi daju odgovore na pitanja o njihovom opštem zadovoljstvu životom.
„Nekoliko organizacija učestvuje u izdavanju publikacija koja ima stotinak stranica i zove se Godišnji globalni indeks sreće i praktično taj indeks se bazira na nekoliko parametara koji ankterirani u 180 zemalja popunjavaju svake godine“, objašnjava matematičar prof. dr Petar Kočović.
„Najviše ima uticaj kod pojedinaca u tom istraživanju opšti indeks sreće, pa onda zdravlje, pa ide obrazovanje, pa zadovoljstvo okolnostima i tako dalje. Ima tih parametara tridesetak. Na godišnjem nivou kada se pokupe svi ti indeksi za 2024. godinu Finska je na prvom mestu. Neverovatno mi je da je Izrael tu na negde trećem, četvrtom mestu. Srbija je na 37. mestu za 2024. godinu i popravila se sa nekih 25 indeksnih poena u odnosu na 2023.“, dodaje profesor.
Hedonometrija je pojam koji se odnosi na pokušaj kvalifikovanja sreće, odnosno merenje nivoa zadovoljstva i emocionalnog stanja kod pojedinaca ili grupa. Ova oblast se razvila iz kombinacije psihologije, sociologije i sve više matematike i tehnologije.
Cilj hedonometrije je da pronađe način kako da se pomoću različitih metoda, uključujući statističke analize, algoritme i velike količine podataka meri sreća na objektivan način.
„Postoji program koji iz novina na dnevnom nivou skuplja parametre iz jednog posebnog rečnika koje je razvilo Američko društvo za psihologiju. I tu ima 1.300 reči koje imaju na skali od 0 do 10 određene parametre. I kada propustimo taj tekst ili bilo koji tekst, dobijemo parametre za sreću na dnevnom nivou. Možemo to da držimo stalno i da analiziramo non- stop tekstove i onda vidimo da se ti parametri iz dana u dan, iz minut u minut, na kraju krajeva menjaju gore-dole“, ističe prof. dr Petar Kočović.
Iako sreća možda deluje kao apstraktan pojam, pomoću nauke možemo bolje da je razumemo pa čak i izmerimo. Ekonomija sreće otkriva da blagostanje nije samo u vezi sa novcem, već je to kompleksan fenomen u kojem se prepliću ekonomski, društveni i psihološki faktori.
Коментари