Papa Lav XIV ugostio filmske stvaraoce – među njima i Emir Kusturica
Papa Lav XIV se u Vatikanu sastao sa oko trideset holivudskih zvezda, uključujući glumce Kejt Blančet, Moniku Beluči, Krisa Pajna, Viga Mortensena, kao i reditelje Spajka Lija, Gasa van Santa i Emira Kusturicu. Očekuje se da će događaj, organizovan u okviru tekuće Svete godine Katoličke crkve, uključivati i papski govor o značenju filma.
Veliki broj poznatih ličnosti iz sveta filma sastao se danas sa papom Lavom XIV, prvim Amerikanacem u istoriji Rimokatoličke crkve.
Kejt Blančet, Monika Beluči, Kris Pajn, Vigo Mortensen i Adam Skot su među glumcima koji će se pridružiti posebnoj audijenciji u papinoj rezidenciji u Apostolskoj palati, zajedno sa rediteljima Spajkom Lijem, Džordžom Milerom, Gasom van Santom i Emirom Kusturicom.
Vatikan je u saopštenju ove nedelje naveo da je papa „izrazio želju da produbi dijalog sa svetom filma... istražujući mogućnosti koje umetnička kreativnost nudi misiji crkve i promociji ljudskih vrednosti“.
Uoči ovog prijema, papa rođen u Čikagu, otkrio je svoja četiri omiljena filma: Moje pesme, moji snovi Roberta Vajza, Divan život Frenka Kapre, Obični ljudi Roberta Redforda i Život je lep Roberta Beninija.
Vatikanska kancelarija za kulturu najavljuje da je sastanak povezivanje crkve i sveta kulture u sklopu obeležavanja Jubileja, Svete godine Rimokatoličke crkve.
Ali komentatori pak napominju da je reč i o promociji pape Lava XIV, koji je prošle nedelje bio domaćin Robertu de Niru, što katolički mediji nisu ispratili, kao i o bacanju pozitivnog svetla na crkvu.
Lav XIV je ustoličen pre nešto više od šest meseci i doživljava se kao blaži i diskretniji papa u poređenju sa harizmatičnim, ali često kontroverznim prethodnikom, pokojnim papom Franjom.
„Lav nema istu harizmu kao Franja, koji je uvek umeo da kaže neku zavodljivu dosetku“, napominje Hendro Munsterman, dopisnik Vatikana za holandske novine Nederlands Dagblad. „Lav je slušalac, veoma tih i skroman, što ima svoj šarm. Ali on je takođe i proizvod koji mora biti predstavljen“, piše Gardijan.
Vatikan je počeo da radi na imidžu pape Lava odmah nakon njegovog izbora u maju. Za nekoliko dana, papa, inače strastveni teniser, dočekao je italijanskog svetskog broja 1, Janika Sinera, u Vatikanu.
Na snimku sastanka, Siner je poklonio papi teniski reket pre nego što mu je dao lopticu i pitao ga hoće li da malo igraju zajedno. Osvrćući se po prostoriji, papa se našalio rekavši: „Ovde ćemo sigurno nešto polomiti. Bolje da ne!“
U junu je ugostio Al Pačina u privatnu audijenciju, a ove nedelje se sastao sa italijanskom pevačicom Laurom Pauzini.
„Počeli su sa sportom, a sada je to kultura, posebno zato što smo u veoma vidljivoj kulturi Netfliksa i filmova itd. To je način da se ovaj papa dovede u kontakt sa popularnom kulturom, i mislim da je to pametno“, dodaje Minsterman.
Severina Bartoniček, vatikanska dopisnica za KNA, katoličku novinsku agenciju u Nemačkoj, smatra je da takve audijencije „nisu za zabavu“ ili „zato što papa želi da se sastane sa nekim VIP ličnostima“.
„Govorimo o pozitivnom odnosu s javnošću za obe strane, jer je i glumcima potrebna pažnja medija da bi dobili sledeći posao“, napominje, dodajući da ako papa želi, „može i da nametne temu u svom govoru jer će to privući pažnju“.
Bartoničekova opisuje papsku audijenciju kao savršenu priliku da „odlične fotografije i pozitivnost“ iz Vatikana dospeju do svetske štampe, koja se, za razliku od katoličkih medija, uglavnom fokusira na crkvene skandale.
„Niko van katoličkog mehura ne govori normalno o papi, a posebno o Lavu. Franja je bio lakši za rukovanje jer mu je možda bilo lakše da se poveže sa sekularnim svetom.“
Ali i Franja je koristio svet popularne kulture da širi svoje poruke.
U junu prošle godine, održao je audijenciju sa više od 100 komičara, uključujući Džimija Falona, Krisa Roka, Džuliju Luis-Drajfus i Stivena Merčanta, i pozvao ih da iskoriste svoj moćni dar za humor kako bi širili smeh „usred toliko mračnih vesti“, govoreći im da smejanje Bogu „nije bogohuljenje“.
Papa Franja je takođe upoznao mnogo holivudskih zvezda i drugih poznatih ličnosti tokom svog dvanaestogodišnjeg papstva, uključujući Leonarda Dikaprija, sa kojim je razgovarao o pitanjima životne sredine, Anđelinu Džoli i Bona.
Italo-američki reditelj, Martin Skorseze, takođe ima bliske veze sa Rimokatoličkom crkvom i snima film u kome će biti njegovi razgovori sa papom Franjom, uključujući i njegov poslednji detaljni intervju pred kamerama.
Коментари