Stara planina prepuna retkih i ugroženih vrsta, krilasti zvončić iščezao

Stara planina pored životinjskog odlikuje se bogatim i raznovrsnim biljnim svetom. U zaštićenim područjima očuvane su autohtone šumske zajednice, uključujući smrču, planinsku bukvu i planinski javor. Značajna su i nalazišta biljaka mesožderki, poput rosulje ali i šumskog ljiljana i lincure. Iako je u dobroj meri istražen, biljni svet Stare planine još uvek krije brojne nepoznanice.

Golina i Turjačka glama neki su od nedavno istraženih delova Stare planine. Nakon dvogodišnjeg proučavanja stručnjaci Zavoda za zaštitu prirode ukazuju na pojedine retke i ugrožene vrste i njihova staništa tog dela Stare planine.

„Analizom flore istraživanog prostora pronađeno je ukupno 205 biljnih vrsta, što naravno ne predstavlja i konačnu cifru, već se daljim istraživanjima treba utvrditi koje su to još vrste rasprostenje na ovom prostoru. Svakako i ubedljivo najveći broj vrsta je iz grupe skrivinosemenica, to jest cvetnica, a pored njih su pronađene i određene vrste paprati, kao i golosemenica. Najveću pažnju privlače one retke i ugrožene vrste koje stavljaju taj pečat, odnosno ističu florističku značajnost ovog prostora. Kao takve može se pomenuti prvenstveno patuljasta federlikositrenica koja je prvi put opisana sa ovog prostora 2016. godine. Pored nje može se navesti i zmijina trava, kosovski božur, patuljasta perunika i smičak“, objašnjava Bogosav Stojiljković, botaničar Zavoda za zaštitu prirode.

Zavod za zaštitu prirode Srbije objavio je i knjigu sa prikupljenim podacima sa terena, koja, osim edukativnog karaktera, precizira i način zaštite prirode tog dela Stare planine. Podaci će biti uključeni i u Crvenu knjigu flore koja sumira naučna istraživanja koja se sprovode za određene populacije, odnosno vrste.

„Ova istraživanja samim time će značiti da će ove vrste imati, u okviru svoje Crvene knjige, ne samo objašnjenje i opis gde se nalazi i koja im je rasprostranjenost. Ono što je najbitnija i najveća vrednost ovih istraživanja, na osnovu tih rezultata će se dati buduće preporuke i mere za zaštitu vrste koje smo proučavali na Staroj planini a koje nama nisu bitne samo za Staru planinu već i za kompletnu prirodu naše zemlje“, istakla je Nataša Panić, andragog Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Krilasti zvončić iščezao sa teritorije Srbije

Na Staroj planini ukupno 335 biljnih vrsta uživa određeni status zaštite u skladu sa nacionalnom zakonskom regulativom, 117 vrsta pripada kategoriji strogo zaštićenih. Ipak, neke od njih nestaju.

„Ono što bih svakako kao interesantnost ili kuriozitet Stare planine pomenuo jeste da je donedavno na lokalitetu Babin zub rasla jedna vrsta stenoendemita, odnosno krilasti zvončić. To je vrsta koja je po prvi put za nauku opisana sa lokaliteta Babin zub na Staroj planini. Međutim, sve intenzivnijom urbanizacijom i turističkim razvojem ovog prostora došlo je do smanjenja i potpunog gubitka populacije ove vrste, tako da se ona danas na teritorije Srbije smatra iščezlom“, ukazao je Stojiljković.

Stručni saradnici Zavoda planiraju nastavak istraživanja manje poznatih predela Stare planine poput Dimitrovgradskog zabrđa, kako bi nastavili mapiranje staništa retkih i ugroženih biljaka i obezbedili njihovu što efikasniju zaštitu.