Читај ми!

Hitler-buba, Trampov moljac – naučnici nezadovoljni nazivanjem novootkrivenih vrsta

Sve veći broj novih biljnih i životinjskih vrsta dobija ime po istaknutim ličnostima. Naučnici kažu da se pravila moraju promeniti kako biljke i životinje ne bi bile označene „neprihvatljivim“ imenima u slučaju da se naknadno utvrdi da postoji problem.

Davne 1937. godine, u nekoliko pećina u Sloveniji pronađena je smeđa buba bez očiju. Nova vrsta bila je izuzetna po svemu osim jednom: njen pronalazač odlučio je da je nazove po Adolfu Hitleru.

Anophthalmus hitleri neprijatno odzvanja u uhu modernog čoveka. Ova buba, međutim, nije usamljena u tome. Nazivi mnogih životinjskih i biljnih vrsta podsećaju na pojedince ili ideje koje su uvredljive: leptir Hypopta mussolinii, na primer, i čak nekoliko stotina biljnih vrsta nosi imena zasnovana na reči caffra koja je izvedena iz vređanja na rasnoj osnovi koje se nekada koristilo u Africi. Takođe, Hibbertia, rod cvetnih biljaka, odaje počast Džordžu Hibertu, engleskom robovlasniku.

Kao rezultat toga, mnogi naučnici vrše pritisak da se izmene pravila međunarodnog sistema za davanje zvaničnih naučnih imena biljkama i životinjama kako bi se omogućilo brisanje i zamena nekadašnjih imena ako se smatraju nepoželjnim.

Postojeći propisi o taksonomiji, koji ne dozvoljavaju takve promene, moraju se menjati, poručuje ova struja naučnika.

Drugi naučnici se ne slažu. Svađa oko naziva, za koje neki misle da su neprihvatljivi, dok se traže alternative, bila bi čist gubitak vremena i nastajale bi zabune. Nazivi vrsta treba da ostanu nepromenljivi nakon što ih taksonomisti jednom odobre, smatra ova grupa naučnika, a promene bi trebalo dozvoliti isključivo ako je napravljena greška u označavanju ili se utvrdi da postoji neki previd.

Neslaganje po ovom pitanju sada preti da postane veliki međunarodni spor. Ljudi imaju veoma, veoma čvrsta mišljenja na ovaj ili onaj način o ovome. Bilo je izvesne vike o tome, ali moramo da razgovaramo o ovakvim pitanjima. Ne možemo to izbeći“, rekla je botaničarka Sandra Knap iz Muzeja prirodne istorije u Londonu.

Knapova je organizovala diskusiju koja će prethoditi glasanju o ovom pitanju na sledećem Međunarodnom botaničkom kongresu, koji će se održati u Madridu, u julu 2024. godine.

Jedan predlog koji je iznela grupa botaničara poziva na osnivanje komiteta sa ovlašćenjem da sudi da li naučne nazive za biljke koje se sada smatraju neprihvatljivim treba potisnuti ili promeniti.

Međutim, imenovanje biljaka samo je deo taksonomske kontroverze. Imenovanje životinja po rasistima, fašistima i drugim kontroverznim ličnostima izaziva isto toliko glavobolja kao i u slučaju biljaka.

Prošle nedelje, Američko ornitološko društvo je objavilo da menja postojeće nazive desetina vrsta ptica zbog njihove povezanosti sa rasističkim ili mizoginim pojedincima.

I mnogi zoolozi žele da se ovaj proces proširi kako bi bilo omogućeno da se vrše promene naučnihnaziva vrsta. Međutim, pokazalo se da je to nezgodan, kontroverzan proces.

Ranije ove godine, iz Međunarodne komisije za zoološku nomenklaturu (ICZN) najavljeno je da će se razmotrati to pitanje, ali su kasnije rekli da je, nakon pažljivog razmatranja, odlučeno da neće biti izmena postojećih pravila.

Komisija neće dozvoliti da se nazivi vrsta menjaju samo zato što neki istraživači smatraju da su uvredljivi. Preimenovanje bi bilo ometajuće, dok bi se zamena naziva, jednog dana, mogla smatrati uvredljivom „kako se stavovi menjaju u budućnosti“, objavljeno je u stručnom zoološkom časopisu Zoological Journal of the Linnean Society.

Odluka je izazvala burne reakcije.

U kojim drugim sferama se nešto još zove po Hitleru?“, pita Estrela Figueredo, sa Univerziteta „Nelson Mandela“ u Južnoj Africi.

Nakon objave Međunarodne komisije za zoološku nomenklaturu, isti časopis je kasnije objavio niz uvodnika naučnika koji su se suprotstavili stav komisije. Neki su kritikovali Komisiju zbog neravnopravne geografske zastupljenosti. „Ne uključuju nikoga sa afričkog kontinenta“, poručuje jedna grupa naučnika. Drugi su je optužili da „radi u vakuumu van društvenih normi odgovornosti“.

Ali ono što su svi tražili je stvaranje etičkog komiteta Međunarodne komisije za zoološku nomenklaturu koji bi razmatrao problematične nazove od slučaja do slučaja.

Ovo pitanje je pokrenulo velike podele, rekao je urednik časopisa Džef Strejčer za britanski Observer. „Postalo je vrlo jasno da moramo da razgovaramo o ovom pitanju upravo sada.

Jedno radikalno rešenje predložili su naučnici koji kažu da vrste jednostavno ne treba da se imenuju po pojedincima. Oko 20 odsto od milion i po životinja koje su do sada klasifikovane dobilo je ime po određenoj osobi. Oni bi jednostavno trebalo da budu zabranjeni, kažu zagovornici ovog rešenja.

Imenovanje vrsta da bi se učinila čast ljudima bilo je previše često politički čin, a imajući u vidu demografiju naučnika 19. i 20. veka, to su bili skoro isključivo belci, Evropljani više klase, muškarci“, rekao je biolog Rikardo Roča sa Univerziteta Oksford, jedan od autora rada objavljenog u časopisu Nature Ecology & Evolution, koji zagovara takvu zabranu.

Takođe, za vrstu nije dobro da dobije naziv po kontroverznoj ličnosti. Zahvaljujući svom imenu, Hitler-buba dospela je u fokus neonacističkih entuzijasta, zbog čega su ovi tvrdokrilci na putu ka izumiranju.

Kako se formira ime?

Sistem za imenovanje vrste formalizovao je švedski prirodnjak Karl Line u 18. veku i uključuje identifikaciju životinje ili biljke dajući joj dvostruko ime na latinskom ili grčkom – generičko ime koje identifikuje njen rod i drugo specifično ime koje razlikuje određene vrste u okviru tog roda.

Otuda dobijamo imena poput Tyrannosaurus rex, to jest „kralj guštera tirana“. Prvi deo je rod tiranosaurus koji potiče od grčkog naziva sa značenjem gušteri tirani i reks, što je na latinskom kralj.

Mnoga druga naučna imena imaju prozaičnije korene i često potiču od ličnosti koje poštuju oni koji otkriju novu vrstu. Otuda Scaptia beyonceae, konjska muva nazvana po Bijonse; Leucothoe eltoni, mali rak nazvan po Eltonu Džonu i Anelosimus biglebowski, pauku nazvanom po filmu Veliki LebovskiBritanski novinar i prirodnjak Dejvid Atenboro dao je svoje ime za više od 50 novootkrivenih vrsta i nekih novih rodova.

Međutim, nije svako naučno ime dato kao znak časti. Istraživači su 2017. nazvali moljca Neopalpa donaldtrumpi jer je imao bledoplave ljuske na glavi i male genitalije.

петак, 15. август 2025.
32° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом