Nagrada za fiziku „Marko Jarić“, profesoeru Branislavu Nikoliću

Profesor Branislav Nikolić je dvadeset i peti dobitnik nagrade za fiziku "Marko Jarić". Bavi se kvantnom fizikom i zaposlen je na Departmanu za fiziku i astronomiju na Univerzitetu u Delaveru.

U Srbiji je dobio dobro obrazovanje, a onda otišao i napravio karijeru u SAD. Polje kojem se bavi zvanično se zove spintronika i neravnotežni magneti.

„Mi to radimo iz ljubavi i zato što tu ima jako puno fundamentalnih fenomena, ali ta spintronika je istovremeno iza moderno tehnološki informacione revolucije. 2007. godine je dodeljena Nobelova nagrada za spintroniku. Pre spintronike nije bilo moguće pisati informacije na magnetne diskove, pisalo se samo 300 megabajta podataka, danas se piše 30 terabajta, znači sto hiljada puta povećanje gustina informacijaima zahvaljujući tome što je neko otkrio fundamentalne efekte u toj fizici“, rekao je profesor.

I sve se to povezuje sa modernom kvantnom mehanikom koja je napunila jedan vek.

„Kada se bavimo fundmentalnom fizikom, bavimo se zbog toga što imamo neki interes u tome da pronađemo neke nove fundamentalne jednačine, fenomene, ali sva tehnologija uključujući ovu koju vi danas koristite telefoni, kompjuteri. Potpuno ista jednačina opisuje magnetnu rezonancu i spintroniku, i to je ta fascinacija“, istakao je prof. Branislav Nikolić,Univerzitet u Delaveru, SAD

Fizika je toliko moćna nauka, da sa veoma malim brojem zakona može da objasni veliki broj fenomena.

„Trenutno se bavimo najviše fenomenima koja su takozvnana druga generacija spintronike, znači ova prva za koju je Nobelova nagrada već dodeljena, je spintronika koja je već prešla u industriju. Tu su inženjeri koji se bave optimizacijom, da se poveća kapacitet memorija, da se naprave veća data centri koji su sada jako važni za ovu veštačku inteligenciju“, rekao je profesor.

Ističe da se akademska spintronika bavi sledećom stepenicom. Nekakvi fenomeni koji će dovesti ili do novih ineresantnih fundamentalnih efekata ili do još boljih tehnologija.

„Spinski orbitni momenat može da dovede do novih memorija koje operišu na veoma visokim temperaturama koje zadržavaju stanje i mnogo su bolje od ovih standardnih poluprovodničkih memorija“, istakao je prof. Branislav Nikolić,Univerzitet u Delaveru, SAD.

A kada dođu do određenog nivoa preći će u primenu od koje ćemo svi imati koristi.

уторак, 14. април 2026.
13° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом