Evropu očekuju jake i uporne suše

Dok Evropu pogađaju snažne oluje, novo istraživanje podseća na drugu stranu novčića

Rezultati studije zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije i Univerziteta Kasel u Nemačkoj, objavljeni u časopisu Hydrology and Earth System Sciences Evropske Unije za geonauke ukazuju na to da se do kraja 21. veka u Evropi mogu očekivati česte i intenzivne suše kao posledica klimatskih promena i povećane potrošnje vode.

Istraživači su se fokusirali na moguća mesta u Evropi gde povišene temperature i intenzivna potrošnja vode mogu da dovedu do jačih i dugih suša u budućnosti. Suša je velika prirodna katastrofa koja može da ima značajan uticaj na društvo, prirodno okruženje i privredu. Samo u Evropi, troškovi zbog suše su tokom poslednje tri decenije dostigli sumu od preko sto milijardi eura.

U studiji naučnici su koristili projektovane uslove kako bi uradili hidrološki model koji simulira distribuciju i tok vode na Zemlji. Istraživanje pokazuje da će mnogi rečni baseni, naročito u južnim delovima Evrope verovatno biti izloženi periodima smanjenog snabdevanja vodom usled klimatskih promena.

Takođe, očekivani porast populacije povećaće globalnu potrebu za vodom, posebno ѕa navodnjavanje i industriju što će prouzrokovti sve niži vodostaj reka. Primenjujući model na sve rečne basene u Evropi, urađena je procena kako se uslovi suše mogu promeniti po veličini i ozbiljnosti tokom 21. veka. Minimalni nivoi tokova potoka i reka će se smanjiti za nekih 40 procenata, dok se periodi nedostatka vode mogu povećati čak do 80 procenata zbog klimatskih promena na Iberijskom poluostrvu, u južnoj Francuskoj, Italiji i na Balkanu.

Tim je analizirao klimatske i hidrološke modele prema različitim scenarijima. Procenjena je količina buduće emisije gasova sa efektom staklene bašte i potrošnja vode po različitim sektorima do 2100. godine. Prema ovim porecenama više temperature neće samo rezultirati u većoj količini evaporisane vode iz tla, drveća i voda, već će takođe dovesti do češćih i dužih sušnih perioda, smanjujući snabdevenost vodom izazivajući tako sve duže sušne periode. Dok scenario emisija gasova sa efektom staklene bašte koji je korišćen u studiji predviđa porast prosečne globalne temperature za 3,4 stepeni Celzujusa do 2100. godine, u odnosu na period od 1961. godine do 1990. godine. 

Број коментара 4

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 04. мај 2025.
27° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом