четвртак, 20.04.2023, 17:20 -> 17:24
Извор: РТС
Metaverzum hipoteza – eksperimentalna izložba u Rimu i sadejstvo umetnosti i tehnologije
U Rimu je upriličena izložba na kojoj su predstavljena umetnička dela baroka i savremene, digitalne umetnosti, kao plod virtuelne realnosti i veštačke inteligencije.
U Palati Kipola priređena je eksperimentalna izložba pod nazivom „Metaverzum hipoteza". Posetioci mogu da vide, jedna pored drugih, dela baroka i savremene umetnosti, čime je stvorena zajednička nit između tog pravca i metaverzuma. Time pokušava da se dokaže da umetnost i buduće tehnologije mogu da budu u sadejstvu i oblikuju svet umetnosti.
„Osnovni koncept izložbe jeste stvoriti spoj između fizičkog i digitalnog. Izložba je zasnovana na iskustvu koje donose remek dela iz prošlosti koja su deo istorije umetnosti: slike, skulpture a zatim posetilac nekoliko metara dalje uranja u digitalnu kulturu, kombinuju se razmišljanje i interaktivno, materijalno i nematerijalno”, kaže kustos Gabrijele Simonjini.
Postavka je svedočanstvo da umetnost opstaje uprkos svim tehnološkim promenama u društvu, tvrde organizatori. Čovek će na kraju pobediti - poručuje Terco Pilastro, predsednik Fondacije koja je organizovala postavku.
Na jednoj strani su dela baroknih majstora: De Kirika, Bale, Vasarelija, Piranezija, Ešera a odmah pored njih radovi inovativnih, digitalnih umetnika: Anadola, Kimove, De Filipija, Mekormika i Krespove, oni su pioniri digitalne umetnosti, virtuelne stvarnosti i veštačke inteligencije. Ostvaren je dijalog između starog i novog.
„Sve je međusobno povezano, ne postoji potpuna novina koja je iščupana iz prošlosti. Cela izložba je zasnovana na još jednom konceptu: veliki umetnici su uvek kreatori svetova, pa ovde nalazimo stvoritelje na jednoj strani skulptura i slika a na drugoj ditalnog, hiper tehnološkog sveta u koji posetilac može da uroni”, dodala je Simonjini.
Na početku može da se vidi rad Aiola: Priče koje plutaju, nastajao je u proteklih deset godina a autori su Fabio Đanpjetro i Paolo di Đakomo, on omogućava prelazak iz fizičkog u digitalni svet. Zatim su jedna pored drugih postavljeni čuvena barokna skulptura „Jedinstvena forma trajanja u prostoru” Umberta Bokionija i „Sećanja prolaznika” savremenog umetnika Marija Klingemana, delo nastalo uz pomoć veštačke inteligencije.
„Jedna od poruka izložbe jeste da postoji potreba da se pronađe etika u digitalnom svetu i veštačkoj inteligenciji. Predstavljanje fizičke, čak i duhove dimenzije baroka nije ovde slučajno, to je podsetnik da je potrebno da se sa etikom i razmišljanjem ispuni tehnološki napredak, jer će u protivnom biti isprazan”, rekla je kustos.
Na kraju izložbe pred posetiocima je rad savremenog umetnika Refika Anadola. On kroz niz algoritama daje utisak ulaska u fluidnu sredinu koja se stalno menja, a koju nazivamo Metaverzumom.
Коментари