Umetnički inovativno – savremena opera „Oktavija. Trepanacija“

Operske kuće i teatri širom sveta svoje repertoare zasnivaju na proverenim, dobro poznatim operama slavnih kompozitora, dok se opere savremenih kompozitora postavljaju sporadično i često ostaju u senci tradicionalnog repertoara.

Međutim, to nije slučaj sa moskovskim Elektroteatrom Stanislavski (Эlektroteatr Stanislavskiй) čija repertoarska politika uključuje savremena akademska i eksperimentalna dela, podstičući umetničke inovacije, zahvaljujući posedovanju najnovije tehnologije.

Jedno od takvih ostvarenja je i opera Octavia. Trepanation kompozitora Dmitrija Kurljandskog u režiji Borisa Jukananova nastala 2017. godine povodom stogodišnjice od Ruske revolucije.

Termin „trepanacija" iz naslova dela, hirurški izraz za otvaranje lobanje, prožima sve segmente opere. Otuda i potreba režisera i kompozitora da delo žanrovski definišu kao „opera-operacija". 

Libreto kombinuje eseje Lava Trockog o Lenjinu, iz 1924. godine i fragmente komada Oktavija, o rimskom caru Neronu, koji se pripisuje Seneki. Radnja opere govori o mogućem i verovatnom, o davnom i ne tako davnom vremenu, o tiraniji i o tome kao se sprovodi i šta znači moć. Suština radnje leži u „trepanaciji" revolucije odbacivanjem izvora krvave tiranije i obesnaživanja pojma rata.

Na muzičkom planu uočavamo četiri muzička sloja.

Prvi obuhvata grupu od dvanaest solista koji simbolizuju moć i poredak. Drugi sloj, baziran na Lenjinovoj omiljenoj revolucionarnoj pesmi „Varšavljanka", predstavljen je putem elektronike uz pomoć koje je izvršena „trepanacija" zvuka kroz usporavanje pesme za 100 puta u odnosu na njeno originalno trajanje. Treći sloj poveren je velikom horu koji simboliše Terakota armiju, dok simfonijski orkestar kao četvrti sloj donosi element čistog zvuka.

U skladu sa temom opere, smrt i razaranje glavna su tema scenografije. U centralnom delu stoji velika otvorena lobanja Lenjina, koja ujedno otvara prostor za još jednu pozornicu. Na platformi ispred lobanje dešava se ostatak radnje koja nam na scenu donosi kosture kentaure, obezglavljene vojnike i pojedinačne likove. Scenografija obuhvata i ekran na kojem su projektovani grčki hramovi, tamne figure, krv i plamen.

Opera je premijerno izvedena 2017. godine na Holandskom festivalu, nakon čega je holandska kritika muziku i scenografiju ocenila kao najimpresivniji deo ovog ostvarenja.

Ruska premijera održana je dve godine kasnije u Elektroteatru Stanislavski, na čijem će sajtu biti dostupna za gledanje 24 časa, počevši od večeras (nedelja, 3. maj) u 18.30 po našem vremenu.

Priredila: Nikolina Srećković 

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 10. мај 2026.
13° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом