„Kultura Srba u Hrvatskoj" – Nikita Milivojević nastavlja svoje putovanje kroz dalmatinski krš
U drugoj epizodi dokumentarne serije „Kultura Srba u Hrvatskoj“, Nikita Milivojević nastavlja priču o dalmatinskim Srbima i obilazi kulu Ćulina u mestu Zečevo gde je po predanju pogubljen Vuk Mandušić. Zatim kroz dalmatinski krš stiže do pitomog Ravnog Kotara. Obilazi obnovljenu kulu uskoka Janković Stojana gde je Vladan Desnica napisao poznati roman „Proljeće Ivana Galeba“.
Putovanje kroz ljuti krš i kamen Dalmacije Nikita Milivojević nastavlja kroz postojbinu Vuka Mandušića i Janković Stojana i priču o uskocima.
„Uskoci su Morlaci. Životno područje im je dinarski prostor, dakle, pola Balkana. A na mletačkim mapama se zaleđe Zadra i Šibenika ponegdje naziva Morlakija, i to uglavnom u kasnijim kartama, a stanovništvo, bez obzira na vjeru, u arhivskoj građi se naziva Morlacima. E, sad, ono se ipak između sebe delilo na pravoslavne i katolike, na rišćane i kršćane, na Krkaće i Latine, na Bodule i Vlaje, na Rašče i Bunjevce. Faktički, ta podjela se stvarala po liniji konfesije“, objašnjava u seriji istoričar umetnosti Milorad Savić.
U Kuli Janković Stojana danas je muzej, a nekada je u njoj živeo i stvarao Vladan Desnica, koji je dobar deo svog književnog rada posvetio razumevanju posebnog dalmatinskog metnaliteta.
„Imam utisak da postoji nešto kao konstanta kad razmišljate o Dalmaciji i tom kraju. To je neprestana, vekovna borba da se preživi i da se opstane. To je užasno težak život. I uvek ste bili negde kome da se priklonite između tri velike imperije, između Turaka, Austrijanaca, Mletaka. S kim u savez, ko vam nudi nešto, ko vam manje, ko vam više nudi. To je život kako opstati i sačuvati se“, napominje reditelj Nikita Milivojević, autor serije.
U dugoj epizodi serijala Kultura Srba u Hrvatskoj, biće reči i o dalmatinskim seobama, susretu Napoleona i jednog dalmatinskog arhiepiskopa, stalnoj borbi za jednakost, crkvenim reklivijama i najstarijem dalmatinskom manastiru Krupi.
Коментари