недеља, 09.04.2023, 18:37 -> 18:56
Извор: DW (ДОЈЧЕ ВЕЛЕ)
Serija „Transatlantik“ – bekstvo od nacista u slobodu
U seriji „Transatlantik“ prikazuje se spasavanje od nacista evropskih intelektualaca i umetnika kao što su Hana Arent ili Mark Šagal. Istinita priča koja podseća na kultni film „Kazablanka“. Na Netfliksu je od 7. aprila.
Američki novinar Varijan Fraj je 1940. došao u Marselj kako bi pomogao Evropljanima koji beže od nacista. Radio je u ime Komiteta za hitne slučajeve (Emergency Rescue Committee, ERC), a finansirala ga je bogata Amerikanka Meri Džejn Gold. Njemu je pošlo za rukom da pomogne da se 2.000 ljudi domogne slobode.
Među njima su bili neki od najznačajnijih evropskih intelektualaca i umetnika – Hana Arent, kao i slikari Maks Šagal, Maks Ernst, Marsel Dišan. Ti begunci će kasnije ostaviti duboki trag u misaonom i estetskom svetu Sjedinjenih Američkih Država.
Bogati izvori
Producentkinja i scenaristkinja iz Berlina Ana Vinger kaže da je to sjajna priča koja do sada nije ispričana. Ona je tu priču uobličila u scenario za seriju od sedam epizoda po nalogu Netfliksa.
„Svako od tih ljudi koji su to tada doživeli bio je umetnički ili književno delatan. Oni su to preradili u memoarima, pozorišnim komadima, fikciji, kratkim pričama i romanima. Dakle, postojala je bogata zaliha izvora“, kaže ona.
Vingerova je već uradila jednu seriju za Netfliks koja je dobila nagradu Emi. Serija Neortodoksna govori o mladoj hasidskoj Jevrejki koja se otcepljuje od svoje ultrareligiozne zajednice u Bruklinu i beži u Berlin. Osim toga, Ana Vinger je za Amazon realizovala špijunsku seriju Nemačka 83/86/89.
Vingerova je priču o spasavanju intelektualaca i umetnika u Marselju čula od svog oca koji je kao profesor na Harvardu radio sa poznatim ekonomistom Albertom Hiršmanom. A on je kao jevrejski begunac od nacista 1940. ostao u Marselju da bi zajedno sa Frajom pomagao ostalim beguncima.
Sličnosti sa izbegličkom krizom 2015.
Ana Vinger je mnogo kasnije došla na ideju da ispriča priču o izbeglicama – kada je iz blizine doživela izbegličku krizu 2015. „Kancelarija mi je bila odmah do bivšeg berlinskog aerodroma Tempelhof. A tamošnji hangari su bili prvo pribežište za izbeglice, pre svega iz Sirije. Svi smo volonterski pomagali. Moja ćerka, kojoj je tada bilo 12 ili 13 godina, rekla je: „To su ljudi kao mi, s tom razlikom da su ljudi kao mi u ona vremena morali da napuste Berlin. A sada ljudi dolaze u Berlin da traže zaštitu“.
Godine 2019. Vingerova je radila na seriji Neortodoksna kada je književnica Džuli Oringer objavila knjigu Portfolio letova, fikcionalizovanu priču o Fraju i njegovim podvizima u Marselju. Vingerova kaže: „To je bila sudbina. Dakle, obezbedila sam prava na adaptaciju i tako se to zakotrljalo“.
„Kazablanka“ kao inspiracija
Ana Vinger i njen koautor Danijel Hendler nisu hteli da naprave dokumentarnu dramu već romantičnu avanturističku priču inspirisanu filmom Kazablanka. Vingerova kaže da je to jedan od njenih omiljenih filmova: „Mnogi koji su učestvovali u stvaranju filma upravo su emigrirali iz Nemačke. A onda su odjednom morali da se suoče sa Drugim svetskim ratom, sa vestima od kuće, morali su da kanališu tragiku, humor i romantiku“.
Melodrama i ekscentrična komedija (screwball comedy) kao podžanr romantične komedije sa brzim dijalozima, drskim humorom i ekscentričnim karakterima iz treće i četvrte decenije prošlog veka uticale su i na Transatlantik.
Među najboljim scenama su one koje imaju izraziti humor. Na primer, nemački glumac Aleksandar Feling furiozno je odigrao ekstravagantnog Maksa Ernsta.
„Verujem da to na određen način pokazuje čovekovu prirodu u teškim vremenima. To je razlog zašto ljudi u Ukrajini ostaju hrabro na crti i ne kažu jednostavno – to je to, odustajemo. Oni kažu: 'Nastavljam i ostajem, a humor mi ne možeš oduzeti, on je jači od tebe'“, kaže Lukas Englander koji u seriji glumi Hiršmana.
Pozitivna priča o izbeglicama
Serija prikazuje izbeglice kako prelaze Pirineje ili kako se sakriveni u teretnim brodovima pokušavaju domoći Amerike. Osim toga Transatlantik prikazuje još jednu radikalnu promenu u Francuskoj.
Pariz je u borbi protiv Nemačke doveo i trupe iz kolonija. Kada je Pariz pao, ti ljudi su još uvek bili u Francuskoj. Brojni Afrikanci učestvovali su u francuskom pokretu otpora. Tako su se približili ljudi koji se inače nikada ne bi sreli. Vinger smatra da je to proželo „novu zamisao slobode“ i označilo početak kraja kolonijalizma.
Te različite priče o potrazi za slobodom – Jevreji koji se žele osloboditi nacista, afrički revolucionari koji žele da oslobode Francusku od nacista, a potom Afriku od Francuske i naposletku Meri Džejn Gold koja želi da se oslobodi patrijarhalnih stega svoje američke porodice – jesu povezujuća snaga Transatlantika.
„Ovo je sasvim svesno pozitivna izbeglička priča. Nije zamišljena polemički, ali ona to ipak jeste. Radi se o izbeglicama koji žele u Ameriku da bi bili slobodni. Istovremeno, Amerikanci pronalaze svoju ličnu slobodu u Evropi unakaženoj ratom. Svi se kreću u pravcu slobode i susreću se u tom čvorištu“, kaže Vingerova.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар