Читај ми!

Zaboravite ideal vitkih nogu – snažnije butine mogu da znače duži život

Dugo smatrane estetskim nedostatkom, deblje butine su, prema najnovijim istraživanjima, zapravo pokazatelj dobrog zdravlja. Naučnici otkrivaju da veća mišićna masa u nogama može značajno da smanji rizik od hroničnih bolesti i doprinese dužem životu.

Заборавите идеал витких ногу – снажније бутине могу да значе дужи живот Заборавите идеал витких ногу – снажније бутине могу да значе дужи живот

U mnogim kulturama, vitke noge se dugo smatraju jednim od ključnih standarda lepote. Neuspeh u ispunjavanju ovih specifičnih očekivanja može stvoriti osećaj neadekvatnosti. Međutim, sve veći broj naučnih dokaza ukazuje da je kritika usmerena na „debele" butine ne samo nepravedna, već i pogrešna. Štaviše, snažnije butine mogu biti povezane sa dužim i zdravijim životom.

Mišićna masa kao ključ dugovečnosti

Iako se može činiti protivrečnim, podaci su ubedljivi. Velika meta-analiza objavljena 2020. godine u časopisu British Medical Journal, koja je obuhvatila podatke više od dva i po miliona ljudi, otkrila je jasnu vezu.

Prema tom istraživanju, svako povećanje obima butina od pet centimetara povezano je sa smanjenjem rizika od prevremene smrti iz bilo kog razloga za čak 18 odsto. Nasuprot tome, povećanje obima struka za 10 centimetara povezano je sa 11 odsto većim rizikom.

Stručnjaci naglašavaju da ključ nije u masnom tkivu, već u mišićima.

„Mišići su jedno od tri glavna tkiva u butinama, i postoje čvrsti dokazi koji povezuju veću mišićnu masu sa boljim zdravljem i dugovečnošću", kaže Kler Stivs, profesorka na Kings koledžu u Londonu.

Veća mišićna masa pomaže telu da efikasnije reguliše nivo šećera u krvi, čime se smanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa dva, srčanih oboljenja i drugih hroničnih bolesti. To potvrđuju i ranije studije koje su tanje butine direktno povezale sa većom stopom smrtnosti.

Snaga nogu za zdrav mozak i imunitet

Prednosti snažnih nogu protežu se daleko izvan prevencije metaboličkih bolesti. One su fundamentalne za održavanje mobilnosti i nezavisnosti u starijem dobu.

„Mišići kvadricepsa su apsolutno neophodni za obavljanje svakodnevnih aktivnosti kako starimo. Oni su ti koji nam omogućavaju da ustanemo sa stolice i hodamo", objašnjava doktorka Stivs.

Gubitak mišićne mase povezan sa starenjem, stanje poznato kao sarkopenija, predstavlja ozbiljan rizik za starije osobe jer vodi ka slabosti i povećanom riziku od padova.

Iznenađujuće, snaga naših nogu direktno je povezana i sa tim koliko dobro naš mozak funkcioniše u starosti. Studija sprovedena na više od 300 parova blizanaca otkrila je da je onaj blizanac koji je na početku istraživanja imao jače noge, deset godina kasnije pokazao bolje kognitivne sposobnosti i očuvaniju strukturu mozga.

Naučnici veruju da je razlog u tome što aktivni mišići proizvode specifične hemijske supstance koje mogu dasmanje upalne procese i zaštititi neuronske mreže u mozgu.

Imuni sistem takođe ima koristi, jer su istraživanja pokazala da stariji ljudi koji redovno vežbaju imaju imunitet uporediv sa onim kod dvadesetogodišnjaka.

Kako ojačati butine: fokus na snagu, ne na veličinu

Fitnes trenerka Elizabet Dejvis savetuje promenu perspektive. Umesto fokusiranja na promenu veličine butina, trebalo bi se usredsrediti na njihovu funkcionalnost i snagu.

„Ako ste godinama želeli da vaše butine budu drugačijeg oblika, vreme je da napustite tu ideju. Umesto toga, koncentrišite se na ono što one mogu da urade za vas", ističe Dejvisova i naglašava da butine mogu biti snažne bez obzira na to da li su male ili velike, a taj pristup ima i naučnu osnovu.

Prema njenim rečima, trening sa opterećenjem je najbolji način za povećanje snage. Dizanje tegova ne samo da jača mišiće, već i poboljšava gustinu kostiju, što pomaže u prevenciji osteoporoze.

Za početak, Dejvis predlaže vežbe za noge dva do tri puta nedeljno. „Najvažnije je da razumete sopstvene sposobnosti i da postepeno povećavate izazov", savetuje instruktorka. Doslednost je ključ, čak i ako vežbanje nije uvek omiljena aktivnost.

Nisu sve masti iste: uloga masnog tkiva

Važno je razumeti da nisu sve telesne masti jednako štetne. Potkožna mast na butinama i kukovima je značajno manje opasna od visceralne masti, koja se nakuplja oko organa u stomaku. Kako objašnjava doktorka Stivs, visceralna mast može biti mnogo problematičnija, jer povećava rizik od dijabetesa tipa dva, srčanih bolesti i oboljenja jetre.

Istraživanja čak ukazuju da masnoća nataložena na donjem delu tela može da pruži određeni vid zaštite, jer njene ćelije efikasno „zarobljavaju" štetne masne kiseline iz krvotoka.

Pored mišića i masti, treće važno tkivo u butinama su kosti. Kako starimo, održavanje snažnih kostiju postaje podjednako važno kao i održavanje mišića, a trening sa opterećenjem pozitivno utiče na oba aspekta zdravlja.

четвртак, 13. август 2026.
25° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом