Читај ми!

Rak debelog creva u porastu među mladima – istraživanja ukazuju na jednog glavnog krivca

Ako je pušenje bio uzrok raka u 20. veku, konzumiranje prerađene hrane može biti njegov pandan u 21. veku.

Рак дебелог црева у порасту међу младима –  истраживања указују на једног главног кривца Рак дебелог црева у порасту међу младима – истраживања указују на једног главног кривца

Rak se ranije smatrao pratiocem starenja, pošto je uglavnom pogađao ljude starije od 60 ili 70 godina. Ali iako je i dalje tačno da većina novih dijagnoza raka pogađa starije od 70 godina, obrazac se menja na suptilne načine, pokazuju podaci. Neki karcinomi se sve više javljaju kod mlađih ljudi.

Na primer kod kolorektalnog kancera (raka debelog creva), stope su opale kod onih starijih od 60 godina, a podaci pokazuju nagli porast u mnogim razvijenim zemljama među ljudima mlađim od 50 godina.

Lekari tvrde da se ovo ne događa samo zbog šireg skrininga ili boljih dijagnostičkih metoda, jer ovaj trend nije zabeležen samo u jednoj određenoj zemlji ili zajednici.

Šta uzrokuje porast broja obolelih od raka debelog creva

Stručnjaci ističu da unapred možemo da isključimo genetiku. Procenjuje se da kod 75 odsto obolelih nema poznate prethodne porodične istorije ili poznate genetske predispozicije.

Zato su naučnici počeli da ispituju faktore životne sredine povezane sa povećanjem broja obolelih od raka debelog creva od šezdesetih, pri čemu je svaka generacija sklonija obolevanju od raka od prethodne.

Jedan faktor se stalno pojavljuje kao glavni krivac: vesoko-prerađena hrana, a pregled iz 2025. godine u časopisu Nature Reviews Endocrinology ističe te veze. Ova hrana, grubo definisana kao fabrički pakovane grickalice, gotova jela, zaslađene žitarice, bezalkoholna pića, prerađeno meso i većina brze hrane, sada čini više od polovine prosečne ishrane u većini zemalja.

Povećanje incidencije raka je stvarna i globalna. Studija sprovedena širom Evrope otkrila je da je kod osoba starosti 20-29 godina incidenca rasla za 7,9% godišnje između 2004. i 2016. godine, sa stopama povećanja od 4,9% kod osoba starosti 30-39 godina i 1,6% u grupi od 40-49 godina u približno istom periodu.

Rak debelog creva ne samo da se povećava u svakoj starosnoj grupi mlađoj od 50 godina, već je stopa rasta najveća u najmlađoj grupi. Statistički model ukazuje da bi se kolorektalni karcinom sa ranim početkom mogao udvostručiti svakih 15 godina u Australiji, Kanadi, Velikoj Britaniji i SAD.

I dokazi da je visoko-prerađena hrana umešana sve se brže uvećavaju: velika studija objavljena u časopisu British Medical Journal ispitala je tri velike američke kohorte kako bi ispitala vezu ovakve hrane sa rizikom od kolorektalnog karcinoma.

Jedna od ovih kohorti obuhvatila je više od 46.000 muškaraca, praćenih tokom 24 do 28 godina. U poređenju sa grupom koja je najmanje konzumirala visokoprerađenu hranu, rizik od razvoja kolorektalnog karcinoma kod onih koji su najviše konzumirali – čak i uzimajući u obzir ishranu i težinu – bio je 29% veći.

Autori zaključuju da su potrebna dalja istraživanja kako bi se razumeli fiziološki mehanizmi kako tačno ova hrana doprinosi razvoju raka.

Zanimljivo je da, iako je veliki deo istraživanja povezao prerađenu hranu sa porastom gojaznosti, koja je zatim glavni faktor rizika za brojne vrste raka, gore navedena studija ukazuje na porast kolorektalnog karcinoma i kod osoba normalne težine.

Da li je moguće da je visokoprerađena hrana kancerogena bez obzira na nečiji indeks telesne mase

Ishrana bogata visokoprerađenom hranom povezana je sa poremećajima u insulinskoj signalizaciji, hroničnom upalom niskog stepena i promenama u crevnom mikrobiomu, što su svi mehanizmi uključeni u razvoj raka.

Ono što jedemo utiče na to kako naše ćelije rastu, kako funkcioniše naš imuni sistem i kako se ponašaju naše crevne bakterije – koje pomažu u regulisanju upale i imuniteta.

Studije na životinjama pokazale su da emulgatori, aditivi i veštački zaslađivači koji se obično nalaze u ovakvoj hrani podstiču upalu creva i rast tumora. U međuvremenu, nedostatak vlakana i zaštitnih fitohemikalija (jedinjenja koja se nalaze se u biljkama) u ovoj hrani može promeniti crevni mikrobiom potreban za optimalno funkcionisanje tela.

Bile su potrebne decenije, ali sada je konačno prihvaćeno da duvan izaziva rak pluća, a da alkohol povećava rizik od raka dojke i jetre. U narednoj deceniji uključivanje visokoprerađene hrane može biti ključni faktor rizika za kolorektalni karcinom, posebno kod mladih odraslih.

Ono što jedemo je važnije nego što mislimo. Nauka još uvek nema pouzdane dokaze, ali se brzo razvija. Često se kaže da je hrana lek, ali hrana je prevencija.

недеља, 05. октобар 2025.
12° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом