Ravnjanci postavili muzejsku zbirku o istoriji sela

Meštani Ravnja u Mačvi, uz pomoć lokalne samouprave, napravili su u Domu kulture svojevrsnu muzejsku zbirku o istoriji svog sela. Na boj na Ravnju i njihovog junaka Zeku Buljubašu, osim spomen-sobe, podsećaju i mnogobrojna obeležja i spomenička građa postavljena svuda po selu.

Na činjenicu da se u Ravnju pre dva veka odigrala poslednja velika bitka Prvog srpskog ustanka, putnika će najpre, već na ulazu u selo, podsetiti rov, iskopan poput onih koje su nekad kopali branioci.

Iznad njega izdiže se statua Zeke Buljubaše, junaka koji se sa višestruko manjim odredom hajduka suprotstavio moćnoj turskoj vojsci.

Predsednik Mesne zajednice Ravnje Radmilo Budečević smatra da Zeka Buljubaša u istoriji nije dobio mesto koje zaslužuje, iako je odigrao izuzetno važnu ulogu.

Uz Miloša Obrenovića, rame uz rame i Luka Lazarević, prota Mateja Nenadović, vojvoda Stojan Čupić.

O podvizima Zeke Buljubaše, koga su sahranili Turci, svedoči i spomen-ploča na kojoj su uklesane Ali-pašine reči da "takvog junaka i mrtvog treba poštovati".

Selo Ravnje ima i najstariji hrast u Mačvi, star tri stotine godina. Prema predanju, ovdašnji junak, Zeka Buljubaša, pred boj na Ravnju, zaveštao ga je kao svoj živi spomenik.

Heroju, čije je pravo ime Jovan Gligorijević, ali i žrtvama drugih ratova, spomenik je podignut i u centru sela.

Na viđenije ljude Ravnja i njihove porodice, školske generacije i narodne običaje podseća novootvorena muzejska zbirka koju je uz pomoć meštana prikupio Radmilo Budečević.

Da istorijsko selo Ravnje postane centar društvenih zbivanja pomogla je lokalna samouprava Sremske Mitrovice, na čelu sa gradonačelnikom Branislavom Nedimovićem.

"Ono što mi možemo da uradimo je da čuvamo ono što sad imamo. Sledeći koraci su nam usmereni ka obrazovanju, ka školi, izgradnji crkve, koja nikada nije postojala u Ravnju", kaže Nedimović.

U renoviranim objektima u centru sela, Ravnjanci kažu da će obogatiti društveni život, pre svega mladih, kojima muzej ostavljaju u amanet, da nikada ne zaborave ko su i čiji su.

broj komentara 1 pošalji komentar
(sreda, 13. jan 2016, 22:19)
anonymous [neregistrovani]

bravo!

Primer kako se cuva tradicija i kultura!