Читај ми!

Nacionalna istorija od beskrajno tragičnih do veličanstvenih i retkih događaja

Dejan Ristić, istoričar i direktor Muzeja žrtava genocida, rekao je za RTS da je nedopustivo da u Jasenovcu, na godišnjicu proboja zatočenika, bilo ko izražava solidarnost sa pripadnicima onog naroda koji su faktički vršili zločin ne samo u Jasenovcu već i na čitavoj teritoriji NDH. Ristić je govorio i o događajima vezanim za Uskrs kroz istoriju – krunisanje Stefana Dušana i savezničko bombardovanje Beograda 1944.

Direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu, Dejan Ristić, zatražio je od italijanskog ambasadora u Zagrebu izvinjenje i uklanjanje neprimerene objave u kojoj se u kontekstu memorijalizacije jasenovačkih žrtava izražava solidarnost sa hrvatskim narodom.

Istoričar Dejan Ristić rekao je, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, da je 22. april 1945. dan kada je došlo do proboja poslednje grupe zatočenika, sistema koncentracionih logora smrti NDH u Jasenovcu koji se s pravom smatraju u istorijskoj nauci najbrutalnijim gubilištem u Evropi u Drugom svetskom ratu.

"Svakog 22. aprila, a to je i naš nacionalni dan sećanja na žrtve genocida, Holokausta, održavaju se komemorativne manifestacije širom srpskog etničkog prostora", kaže Ristić.

"Tradicionalna komemoracija u Jasenovcu obuhvatila je i prisustvo predstavnika diplomatskog kora, akreditovanog u Zagrebu. Italijanska ambasada u Hrvatskoj postavila je na zvaničnom Tviter nalogu fotografiju svog ambasadora koji odaje počast žrtvama Jasenovca uz jasnu napomenu da tim povodom izražava solidarnost hrvatskom narodu. To je neprimereno i nedopustivo", rekao je Ristić.

Ristić dodaje – zamislite situaciju u kojoj neki ambasador prilikom komemoracije u Aušvicu izražava solidarnost sa nemačkim narodom.

Internacionalizacija fenomena stradnja 

"Tu mora da se bude odlučan i da se reaguje na svaki mogući način. Juče smo kao Muzej žrtava genocida uputili protestno pismo ambasadoru Italije u Hrvatskoj ukazujući da su u NDH pripadnici hrvatskog naroda bivali predmet progona isključivo ukoliko su ih vlasti participirali kao svoje protivnike, dok su Srbi, Jevereji i Romi bili zakonom definisani kao narodi koje treba potpuno istrebiti, ne samo fizički, nego identitetski i verski", istakao je Ristić.

Prema njegovim rečima, nedopustivo je da na taj dan, na tom mestu, u Jasenovcu, na godišnjicu proboja zatočenika, bilo ko izražava solidarnost pripadnicima onog naroda koji su faktički vršili zločin ne samo u Jasenovcu već i na čitavoj teritoriji NDH.

"Imamo potrebu i obavezu da se bavimo internacionalizacijom fenomena stradnja našeg naroda u Drugom svetskom ratu, posebno genocida počinjenom nad Srbima, počinjenog na teritoriji NDH, kako se ovakvi skandali ne bi dešavali", ukazao je Ristić.

Kako preduprediti gest

Iz poruke koju je italijanski ambasador uputio iz Jasenovca možemo da spekulišemo da li se radi o slučajnoj grešci ili svesnoj nameri, napominje istoričar.

"Bićemo mnogo mudriji ako sačekamo reakciju italijanske ambasade. Ja sam zatražio da se ukloni objava sa Tvitera, da se uputi javno izvinjenje retkim preživelima i stotinama hiljada njihovih potomaka i srodnika koji su bili uznemireni tim gestom", podvukao je Ristić.

Sa druge strane, ovo je pokazatelj da u prethodnim decenijama, od 1945. pa sve doskoro nismo ništa uradili na internacionalizaciji teme istorijskog stradanja nad našim narodom u svetu.

"Međunarodna zajednica, svet, građani ne znaju da se desio genocid u Drugom svetskom ratu na teritoriji NDH. Mi se prethodnih decenija nismo potrudili da znanje i informacije prenesemo na njihove jezike, da pređemo jezičku barijeru i da budemo mnogo prisutniji u onim centrima gde se promišlja, analizira i gde se donose bitne političke odluke", kaže Ristić.

Važna kultura sećanja

Ističe da su postojali tabu pristupi kada je genocid nad Srbima u pitanju u Drugom svetskom ratu, sve do pre 20-30 godina.

Poslednjih nekoliko godina ulažu se napori na afirmaciji kulture sećanja kod nas ne samo kroz manifestacione programe, već u oblasti kulture, prosvete, kroz izdavaštvo, kroz medije.

Podsetio je da je na RTS-u prikazan film o Prebilovcima koji je predstavio na celovit način strašnu tragediju početkom avgusta 1941. godine. To je, kako kaže, dobar primer prakse koji treba da slede i drugi mediji u Srbiji.

Muzej žrtava genocida radi punih 30 godina – objavljeno je 180 naučnih studija o genocidu, održano na više stotina međunarodnih konferencija, realizovan je veliki broj dokumentarnih filmova, na stotine obrazovnih programa namenjenih deci, studentima i građanstvu.

Prema njegovim rečima, Muzej žrtava genocida sa svoje strane je u poslednjih godinu dana utrostručio broj stalno zaposlenih stručnjaka, a programski budžet je povećan za 85 odsto u ovoj godini u odnosu na prethodnu.

Dva događaja na Uskrs

Napominje da je jedan događaj važan u istoriji krunisanje kralja Stefana Dušana i savezničko bombardovanje Beograda, 16, odnosno 18. aprila.

Dva bitna događaja naše istirije – pozitivan događaj na Uskrs 1346. godine u tada prestonom Skoplju, a sa druge strane 18. april 1944. godine – savezničko bombardovanje Beograda u Drugom svetskom ratu, koje je po mnogim parametrima bilo razornije od šestoaprilskog.

"To je pokazatelj u kojim se sve opsezima kreće nacionalna istorija, od beskrajno tragičnih do zaista veličanstvenih i retkih događaja u istoriji, kao uzdizanje države, njenog vladara u rang cara", zaključio je Ristić.

четвртак, 02. мај 2024.
24° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво