Gde sunce grli Bačku, po čemu je specifično selo Tavankut

Članovi folklorne, tamburaške i dramske grupe Društva i sekcije u kojoj se izrađuju predmeti od slame neguju kulturu i tradiciju Hrvata koji žive u Srbiji. Dela slamarki tog kraja izložena su u jedinstvenoj "Galerija slame" u Tavankutu, koji je 2014. bio i domaćin Svetskog kongresa izrade predmeta od slame.

"Od kad znam za sebe slamarstvo je postojalo. Obučavamo mlađu generaciju kako u školi tako i ovde u ‘Gubecu’ postoje sekcije gde se skupljamo u Subotici i ovde u Tavankutu i prenosimo znanje jedna drugoj", kaže Branka Vujić.

Taj deo Bačke je i jedan od značajnijih proizvođača voća u zemlji. U čast te titule, svake godine organizuju "Tavankutski festival voća". Osim jabuka, meštani uzgajaju i autohtone sorte vinove loze.

"Jedna od njih je kevedinka druga je liza, i ima crnih sorti merlo i kaberne. Tavankutsko vino je veoma specifično jer se gaji s piska", objašnjava Marin Skenderović.

Romantičnost salaša iz Bačke opevana je u brojnim pesmama, a kako se u njima zaista nekada živelo, osim na tavankutskom etno-salašu "Balžević", može je videti i na salašu "Orluškov".

"Sagrađen je 1900. godine, a 2001. godine je zaštićen kao kulturni spomenik. To je jedan od dva salašarska objekta, spomenika na teritoriji Subotice koji nose ovakvu zaštitu", ističe Ladislav Suknović.

U okviru projekta "Bogatstvo različitosti" selo je dobilo priznaje za rezultate u unapređenju seoskog turizma.

"Ono što smo mi omogućili našim turistima i našim gostima da i oni uživaju u salaškom ambijentu da im pripremamo, probaju naše specijalitete da vide kako je izgledalo u velikom blagdanima kod Hrvata i da vide, osete salašarski ambijent, ugođaj i sve što je bilo atraktivno", kaže Suknović.

Tavankut ima oko četiri hiljade stanovnika. U tom mestu, za koje njegovi žitelji kažu da baš tu "Sunce grli Bačku", pored pripadnika hrvatske nacije, žive i Bunjevci, Srbi, Mađari.