Predrag Marković: Hrvatsko veličanje "Oluje" bilo bi komično da nije tragično

Među žrtvama te akcije hrvatske vojske i policije su 553 žene, a 80 odsto njih je bilo starije od 60 godina. Stradala su i deca, nemoćni, stari.

Na činjenicu da će Hrvati sutra slaviti Dan pobede, istoričar Predrag Marković kaže da je čudno slaviti "pobedu nad razoružanom i obezglavljenom vojskom Republike Srpske Krajine".

"To je jako čudno. Državu definišu i praznici. Svi u regionu slave velike bitke. Bugari i Makedonci slave velike pobede, ustanke protiv Turaka, Mađari slave borbe sa bečkim dvorom i Sovjetskim Savezom", navodi Marković.

"S druge strane, Hrvati slave pobedu nad razoružanom i obezglavljenom i malobrojnom vojskom RSK", dodaje Marković.

Gledajući u odnosu na ostale okolne države, Marković smatra da ne postoji "bedniji državni praznik od hrvatskog Dana pobede".

"Slavi se dan kada je sedam puta brojnija hrvatska vojska uz podršku snaga SAD, koje su prethodno uništile sisteme veze vojske RSK, proterala dvesta hiljada ljudi", naglašava Marković.

Ukazuje da su većina žrtava "Oluje" stari ljudi.

Paradoksi hrvatskog praznovanja

Prema njegovim rečima, zločine kod Srba vršili su paravojne formacije, dok su kod Hrvata to činile redovne jedninice vojske i policije.

Na to što je iz godine u godinu Zagreb sve više veliča "Oluju", Marković kaže da bi bilo komično da nije tragično.

"Ironija istorije je da su dva najveće ličnosti sa teritorije Hrvatske Srbi – Milutin Milanković i Nikola Tesla. Lik Tesle će biti na kovanicama evra, a većinu rođaka pobile su mu ustaše 1941, a potomci proterani 1995. Čak mu je srušen i spomenik u rodnom mestu", podseća Marković.

Kako ističe, Hrvati su "oslobodili od srpskog stanovništva" skoro trećinu teritorije.

"Zapadni deo nekadašnje RSK je postao pustinja, broj povratnika je beznačajan. Ljudi koji bi se možda vratili ne znaju da li su na nekoj tajnoj optužnici, a ni imovinska, ni penzijska prava nisu rešena", dodaje Marković.

Kao još jedan paradoks stvarnosti u regionu, Marković ističe da je Federacija BiH uzor po poštovanju stambeno-imovinskih prava u poređenju sa Hrvatskom, koja je članica EU.

Sećajući se 4. avgusta 1995, Marković kaže da je tog dana video jedan prašnjavi "jugo" sa registracijama Knina gde su roditelji sedeli u vozilu, dok su deca gledala izlog sa slatkišima, svađajući se šta će da kupe.

"Roditelji nisu imali od čega. Upitao sam decu da li žele da im kupim čokoladu. Devojčica je odgovorila da ne treba i da ona ima svoje pare.

Dete je pokazalo da ima integritet i ponos, dodaje Marković.

Na pitanje na šta treba da budemo ponosni kada je taj strašan događaj u pitanju, Marković kaže da je to činjenica da se izbegli narod izdigao kao Feniks iz pepela.

Svuda gde su Krajišnici došli ima mnogo dece i škole su pune. Jedine škole u Srbiji gde ima viška đaka su sredine gde su se nastanili Krajišnici, zaključuje Marković.