Читај ми!

Zakon o rodnoj ravnopravnosti – između gramatike jednakosti i društvenih normi

Skupština Srbije usvojila je Zakon o rodnoj ravnopravnosti i izmene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije. Nina Mitić, pomoćnica ministarke za ljudska i manjinska prava, kaže za RTS da je "predsednik Vučić potpisao Zakon o rodnoj ravnopravnosti u toku jučerašnjeg dana". Dr Valentina Bošković Marković, profesorka na Univerzitetu Singidunum, ističe da srpski jezik ima puno pravo da se razvija. Dr Vladan Jovanović, član Odbora za standardizaciju srpskog jezika, Instituta za srpski jezik SANU, navodi da je reč o politizaciji jezika, a prof. dr Branislav Ristivojević, dekan Pravnog fakulteta u Novom Sadu, smatra da je Zakon prepun zabrana, kazni, različitih normi represivnog karaktera.

Zakon o rodnoj ravnopravnosti podrazumeva jednaka prava, odgovornosti i mogućnosti, kao i ravnomerno učešće i uravnoteženu zastupljenost žena i muškaraca u svim oblastima života. Izmene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije odnose se na razbijanje predrasuda o rasi, boji kože, nacionalnoj pripadnosti, jeziku, verskom poreklu, polu, seksualnoj orijentaciji i invaliditetu.

Zakon sadrži i odredbe o ravnopravnosti u jeziku. 

Nina Mitić, pomoćnica ministra u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, izjavila je u emisiji Upitnik RTS-a da je suština zakona mogućnost izbora.

"Ja sam pomoćnica ministarke, ja sam političarka, buduća docentkinja, majka i Srpkinja. I to je moje pravo i mogu jasno i glasno to da kažem", ističe Mitićeva.

Dr Valentina Bošković Marković navodi da ne bi volela da njena titula glasi profesor, jer titula doktorka, napominje, postoji u srpskom jeziku.

"Jezik ima pravo da se razvija"

"Naš jezik je živ i ima puno pravo da se razvija", ističe Valentina Bošković Marković.

Nina Mitić navodi da je, koliko su obavešteni, "predsednik u toku jučerašnjeg dana potpisao Zakon o rodnoj ravnopravnosti i Zakon o izmenama i dopunama zakona o zabrani diskriminacije i danas je objavljen u Službenom glasniku, što znači da posle osam dana stupa na snagu".

"Zakon o rodnoj ravnopravnosti omogućava politiku jednakih mogućnosti i jednakost žena i muškaraca. Zakon o rodnoj ravnopravnosti se prolongira jedanaest godina. Od 2014, niz zakona o rodnoj ravnopravnosti nije usvojen. Danas imamo da je objavljen u Službenom glasniku. Mislim da je to zaista za pohvalu. Od dana stupanja na snagu imamo tri godine. Da li neko želi da mi kaže da za tri godine ne možemo da premostimo probleme i nađemo najbolje rešenje", pita Mitićeva.

Dr Vladan Jovanović, član Odbora za standardizaciju srpskog jezika, Instituta za srpski jezik SANU, smatra da Zakon nije dobar iz više razloga.

"Odbor je svakako za ravnopravnost polova, apsolutno. Međutim, u ovom Zakonu postoje odredbe koje su direktno uperene protiv srpskog jezika. Odbor je u nekoliko navrata stručno obrazložio šta znače zvanja i funkcije i šta znači gramatički rod u jeziku i kako se definiše. U ovom zakonu se govori da je nužno da se primenjuju kategorije gramatičkog roda u nazivima zvanja, titula. Tu i leži problem. Oni koji su sastavili Zakon nisu se konsultovali sa strukom", ističe Jovanović. 

"Gramatički rod je semantički neutralan"

Prema njegovim rečima, u tom Zakonu se pogrešno meša semantika pola sa gramatičkim rodom.

"Mi ovde imamo na delu politizaciju srpskog jezika, ali i gramatike. Struktura srpskog jezika se dovodi u pitanje. Gramatički muški rod je semantički neutralan, on ne označava muški pol. Gramatički muški rod ima značenje neutralnog roda, on označava i nosioce muškog i ženskog pola", navodi Jovanović.

Dr Valentina Bošković Marković, profesorka na Univerzitetu Singidunum, navodi da postoje razni načini za dostizanje ravnopravnosti u jeziku.

"Nećemo govoriti plačeš kao devojčica ili slabiji pol. Po jednoj teoriji, muški rod se smatra neutralnim. Međutim, jezik se menja. Ako nije bio problem da uvedemo mnoge anglicizme, ne vidim zašto je problem uvesti mocione sufikse – epidemiološkinja, profesorka itd. Jezik je i ogledalo moći", navodi Valentina Bošković Marković.

Jezik nudi obilje mogućnosti 

Prema njenim rečima, istraživanja pokazuju da se lakše primaju mocioni sufiksi koji su nižeg ranga, a kod viših titula "ređe dolazi do formiranja u ženskom rodu".

"Dekanka, dekanica su retke reči. Mislim da treba da prihvatimo promene koje se dešavaju u društvu, one su i dovele do toga da imamo rektorku u društvu. Naš jezik nudi obilje mogućnosti i mi imamo izbor", dodaje profesorka.

Prof. dr Branislav Ristivojević, dekan Pravnog fakulteta u Novom Sadu, smatra da je Zakon u jednoj meri prepun zabrana, kazni, različitih normi represivnog karaktera.

"Ja mislim da je jezik živa stvar i da se razvija. Osnovno, iz ugla nauke kojom se bavim, te stvari se u srpskom jeziku nisu radile na silu. Pravopis se ne donosi zakonima. Od svih pokretača socijalne mehanike, kazna je najlošija. Ona daje najlošiji rezultat", napominje Ristivojević.  

четвртак, 28. март 2024.
17° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво