Rubrike hronika i šou-biznis neslavni rekorderi u kršenju Kodeksa novinara

Analizom rada samo šest onlajn medija, Savet za štampu utvrdio je da je Kodeks novinara prekršen 2.829 puta. Od prvog aprila do kraja juna analiziran je rad portala "Srbija danas", koji beleži i najviše prekršaja, zatim "Telegraf", "Espreso", B92, dok su najmanje kršenja Kodeksa imali su "Mondo" i 021.

Neslavni šampioni po broju kršenja odredbi Kodeksa novinara su tradicionalno rubrike hronika i šou-biznis. Istraživači Saveta za štampu beleže i da su novinari tih rubrika najčešće posrtali kada je reč o odredbama koje se odnose na istinitost izveštavanja, ali i prava na privatnost.

"Jako je česta pojava otkrivanja podataka poput slagalice – u jednoj vesti se otkrije ime, u drugoj adresa, u trećoj fotografija i kad mi složimo sve te vesti dobijamo sliku o osobi koja je predmet vesti. Poglavlje četiri o novinarskoj odgovornosti to su tačke koje se odnose na pretpostavku nevinosti, objavljivanje neprimerenog sadržaja, kršenje kulture i etike javne reči, ali zaštitu prava i dostojanstva dece, žrtava zločina", navodi Aleksandra Grigorov, novinar.

U razgovoru sa novinarima i urednicima čiji mediji najčešće krše Kodeks novinara obrazloženje je da se vesti pišu po šablonu, a cilj je uglavnom isti.

"Dve vrste obrazloženja dobijamo – urednici kažu da ti tekstovi imaju najviše klikova, dakle to ljudi žele i mi im onda to dajemo, a od novinara dobijamo obrazloženje tipa, pa ne mogu ja da nemam kad svi drugi imaju to, ne mogu u redakciji da se pojavim bez krvavih detalja, izjava komšija, kako plaču na sahrani i svih tih stvari koje smatramo potpuno neprihvatljivim", ističe Gordana Novaković, generalna sekretarka Saveta za štampu.

Na slične prekršaje odnosile su se i žalbe koje stižu Savetu za štampu. Njih je ove godine bilo i dvostruko više nego prethodne godine. Od 131, razmatrana su 94, a od toga 69 odsto žalbi bilo je opravdano.

"Razumemo da su porodice žrtava uglavnom u šoku kada se nešto desi i ne obraćaju pažnju na medijsko pisanje u tim trenucima i nemaju ni tu svest da treba da se požale državnim organima ili Savetu za štampu, ali bismo apelovali na njihove prijatelji, komšije, dalje rođake da im u takvim situacijama pomognu i da jednostavno zaustave takvo pisanje o njima", naglašava Bojan Cvejić, član Komisije za žalbe Saveta za štampu.

Kada se u medijima pojavi tekst koji krši neko od načela Kodeksa novinara ili povređuje prava pojedinca ili grupe građana, oštećeni mogu da podnesu žalbu tom savetu. Na to u određenim slučajevima imaju pravo i nevladine organizacije, državni organi, ali i sami članovi Saveta.

недеља, 05. мај 2024.
18° C

Коментари

Prodajem
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара
C.T. Toraksa
Поштујте правила пре давања крви на анализу
Adaptacija
„Буђење пацова“ – ново рухо филмског класика Живојина Павловића
slobodan izbor ishrane
Главни град Финске избацује месо како би заштитили климу, осим у ретким изузецима
Prijava za kviz Slagalica
Пријавите се