Vremeplov (29. februar 2020)

Međunarodni dan retkih oboljenja (poslednji dan februara)

1792. - Rođen Đoakino Antonio Rosini, italijanski kompozitor
(Pesaro, 29. 02. 1792 - Pariz, 13. 11. 1868)

1824. - Rođen Stjepan (Stefan) Mitrov Ljubiša, književnik i političar
(Budva, 29. 02. 1824 - Beč, 11. 11. 1878)
Brojne nedoumice i rasprave o tačnom datumu rođenja Stjepana Mitrova Ljubiše, razrešio je sam pisac svojim kazivanjem: "Rodio sam se u Budvi, poslednjeg dana meseca februara 1824. godine" (1824. je bila prestupna godina. Poput svojih savremenika Njegoša i Vuka, Ljubiša je naučio da piše dosta kasno, u 14. godini. U literaturi je bio samouk. Inspirisala su ga narodna predanja i narodne pesme, Njegoševo i Vukovo delo. Pod vidnim uticajem Vukovog saradnika iz Boke, Vuka Vrčevića, počeo je i sam da skuplja narodne umotvorine, čije motive je iskoristio za stvaranje autentičnog i umetnički snažnog dela. Kasnije se zainteresovao za stranu literaturu, naročito za italijansku i francusku, prevevši Dantea, Horacija i Ariosta. Prva objavljena Ljubišina knjiga bila je "Boj na Visu", štampana u Zagrebu, 1866. godine. Dve godine kasnije priredio je latinično izdanje "Gorskog vijenca" sa objašnjenjima uz tekst. Iste godine, u Dubrovniku je objavljena njegova pripovetka "Šćepan Mali", a ubrzo zatim i etnografsko-literarni rad "Boka Kotorska". Sledile su pripovetke : "Kanjoš Macedonović", Skoči-đevojka", "Pop Andrović", "Novi Obilić", "Krađa i prekrađa zvona","Prokleti kam", objavljene u knjizi "Pripovijesti crnogorske i primorske".
Pred kraj života, 1877. godine, u Novom Sadu je objavljena njegova pripovetka "Gorde ili kako Crnogorka ljubi", a iste godine u bečkoj "Srpskoj zori" zbirka "Pričanja Vuka Dojčevića", neka vrsta srpskog "Dekamerona", koja je ostala nedovršena zbog piščeve prerane smrti. Sabrana dela tvorca naše moderne pripovetke izdala je 1928-1929. godine "Narodna prosveta" iz Beograda, a 1976, na godišnjicu Ljubišinog rođenja, "Obod" iz Cetinja. Stjepan Mitrov Ljubiša, osim pisanjem, bavio se i političkim radom. Biran je za narodnog poslanika u Dalmatinskom saboru, a zatim delegiran za poslanika Carevinskog veća u Beču.

1900. - Rođen Jorgos Seferis, grčki književnik, nobelovac
(Smirna, 29. 02. 1900 - Atina, 20. 09. 1971)
Sin profesora međunarodnog prava i akademika liberalnih pogleda, Jorgos Seferis je po porodičnoj tradiciji studirao pravo u Parizu, gde je počeo da se interesuje za književnost. Posebno su ga privlačili Malarme i Valeri. Uporedo sa diplomatskom službom objavio je nekoliko zbirki pesama, od kojih je prva Vrtlog skrenula pažnju tadašnjeg doajena grčke književnosti Kostisa Palamasa. Sledile su zbirke "Kladenac" i "Mitologija" i niz eseja i prevoda. Pred okupaciju Grčke, 1941. godine, napušta zemlju i sa vladom odlazi na Krit, zatim u Kairo, da bi 1945. godine postao šef kabineta arhiepiskopa-regenta Damaskinosa. Službovao je kao ambasador u Londonu, proglašen za počasnog doktora Univerziteta u Kembridžu, a nakon objavljivanja svog dnevnika i zbirke pesama "Drozd" dobio je 1963, godine Nobelovu nagradu za književnost. U govoru prilikom prijema nagrade rekao je: "Kad je na putu za Tebu Edip sreo Sfingu, koja mu je postavila zagonetku, njegov odgovor je bio čovek. Ova jednostavna reč uništila je čudovište. Imamo još mnogo čudovišta da uništimo i zato mislimo na Edipov odgovor". Nakon pukovničkog puča u Grčkoj, Seferis se povukao u unutrašnju emigraciju, a 1969. godine je i javno obznanio svoj opozicioni stav prema režimu. Od tada pa sve do smrti, 1971. godine, objavio je samo jednu pesmu Mačke svetog Nikole u kolektivnoj protestnoj zbirci pesama osamnaestorice pesnika. Njegovoj sahrani, koja je bila svojevrsna demonstracija otpora vojnoj hunti, prisustvovale su hiljade Grka, koji su pevali Teodorakisove pesme na stihove preminulog Jorgosa Seferisa.

1904. - Rođen Džimi Dorsi, američki saksofonista i klarinetista, član Orkestra "Braća Dorsi"
(Šenandoa, 29. 02. 1904 - Njujork, 12. 06. 1957)
1916. - Rođen Ratko Sarić, pozorišni, filmski i TV glumac, saradnik Radio Beograda
(Sjenica, 29. 02. 1916 - Beograd, 11. 01. 1991)

1920. - Rođena Mišel Morgan (Simon Rusel), francuska filmska i pozorišna glumica
(Neji, 29. 02. 1920 - Medon, 20. 12. 2016)
Simon Rusel je imala samo 14 godina kada je odlučila da postane glumica. Sa 15 je debitovala u filmu Ivana Noela "Gospođica Mocart". Dve godine
kasnije, zalaganjem Rene Simona, poznatog "pronalazača" filmskih talenata, dobila je ulogu u filmi Marka Alegrea "Prostak". Uzima pseudonim Mišel Morgan i od tada kreće njen put ka slavi. Aledi Alegreov film "Oluja", romantična drama u kojoj joj je partner zavodljivi Šarl Boaje. "Oluju" je gledao i Žan Gaben, koji je upravo bio angažovan na filmu "Obala u magli". Skrenuo je pažnju Marselu Karneu na mladu glumicu i već sutradan Mišel Morgan se pridružila filmskoj ekipi. Sa Gabenom je snimila još filmove "Kapetan remorkera" i "Otac i sin". Njena lepota i njegov šarm idealno su se dopunjavali. Mišel je za Gabena bila najčednije stvorenje koje je do tada sreo, "divan cvet koji je trebalo da procveta". Za vreme Drugog svetskog rata, Mišel snima u Holivudu, a po povratku u Francusku dobija ulogu u filmu Žana Delanija Pastoralna simfomija po romanu Andre Žida. Ironijom sudbine, žena sa najlepšim očima na svetu igra slepu devojku i osvaja "Grand prix" Prvog filmskog festivala u Kanu. Pedesetih godina prošlog veka, Morganova je na vrhuncu karijere. Snima filmove: "Prvo razočarenje", "Fabijola", "Neobična Madam Iks", "Trenutak istine", "Opsesija", "Veliki manevri"... Za 39 godina umetničkog rada snimila je oko 60 filmova. U poznim godinama oprobala se i u pozorištu. Odlikovana je Ordenom Legije časti.

1940. - Rođen Vartolomej, patrijarh vaseljenski, poglavar Carigradske patrijaršije
(Imvros, 29. 02. 1940)

1944. - Rođen Denis Farina, američki filmski i TV glumac
(Čikago, 29. 02. 1944 - Skotsdejl, 22. 07. 2013)

1960. - U snažnom zemljotresu koji je pogodio Maroko, sravnjen grad Agadir

1980. - Umro Borivoje-Bora Jovanović, novinar i urednik listova "Politika", "Sportista", "Jugoslovenske sportske revije", doajen sportskog novinarstva, jedini srpski novinar na Prvom svetskom prvenstvu u fudbalu u Montevideu
( 07. 10. 1897 - Beograd, 29. 02. 1980)

2012. - Umro Branko Miljuš, slikar i grafičar, profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu
(Dragotinja, 22. 03. 1936 - Beograd, 29. 02. 2012)

2012. - Umro Dejvi Džons, britanski pevač i glumac, član grupe "Mankis"
(Mančester, 30. 12. 1945 - Stjuart, 29. 02. 2012)

broj komentara 0 pošalji komentar