Kako smanjiti broj divljih deponija, a ne raditi "Sizifov posao"

Prosečan stanovnik naše zemlje godišnje proizvede 300-400 kilograma đubreta koje u velikom broju slučajeva završava na divljim deponijama koje su jedan su od gorućih ekoloških problema Srbije i kamen spoticanja ka pridruživanju Evropskoj Uniji. U Srbiji ima oko 3.500 divljih deponija, a većina njih je u seoskim sredinama.

Divlje deponije niču po čitavoj Srbiji – baca se šut, komunalni ali i opasan otpad. Izvor su zaraza, glodara, deponijskih gasova. I bez obzira na to, čim nadležni jednu očiste – nikne druga. Svest građana o posledicama i po životnu okolinu ali i po njihovo zdravlje, čini se nije na zavidnom nivou.

Pojedini kažu da kontejneri jesu postavljeni pored puta, ali da narod nema naviku da tu baca i da se tako prave divlje deponije.

"Po selima ima divljih deponija jer su kante ili kontejneri od kuća udaljeni od 500 metara  do dva kilometra gde nemoćna lica nisu u stanju da odnesu smeće da bi odložili tamo u kontejnere ili kante za šta su namenjeni", kažu drugi.

Divlje deponije niču čak i na zaštićenim dobrima, kao što je to slučaj u Beloj Crkvi u Južnom Banatu, gde nadležni kažu – rade Sizifiv posao - jednu deponiju danas očiste, druga nikne već sutradan.

Da rešenje ipak može da se nađe dokazali su Čačani, koji su u poslednje dve godine u svojim selima skoro prepolovili broj divljih deponija i to zahvaljujući izgradnji reciklažnih dvorišta.

"Građanstvu morate obezbediti posude, morate obezbediti mesto propisno obeleženo i onda od njih tek možete da očekujete da odlažu smeće onako kako treba jer ne možete pribeći kaznenoj politici ako oni to nemaju gde da odlože", kaže Mirjana Đoković, pomoćnica gradonačelnika Čačka.

Svetao primer je i mesto Pavliš, kod Vršca, gde su komunalne službe pre godinu dana očistile ogromu količinu smeća sa divlje deponije, i do danas meštani drugu nisu napravili.

"0d svih ovih aktivnosti koje mi sprovodimo to je da se i kod samih građana izgradi i podigne na još viši nivo svest o značaju i očuvanju i zaštiti životne okoline jer je to jedini način da se sveobuhvatno reši ovaj problem", kaže Nebojša Perić, direktor komunalnog preduzeća "2. oktobar" u Vršcu.

Rešavanje ovog problema zadatak je loklanih samouprava koje često nemaju ni novca ni kapaciteta za ovakav sveobuhvatan zadatak. Podrška ministrastva je neophodna i to ne samo u vidu novčanih sredstava već i u logistici koju bi trebalo da pruži uz pojačane mere inspekcijskih službi.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
16° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво