Srpske svetinje kod Skadra

Područje skadarskog basena nekada je bilo središte sprske srednjovekovne države Zete. Danas o Srbima u toj oblasti svedoče ruševine nekadašnjih svetinja i groblja srpskih vojnika palih za oslobođenje Skadra od Turaka.

Prema nezvaničnim procenama u Albaniji samo oko Skadra živi oko 30.000 Srba. Marija i Ilja Roku iz sela Gajtan kod Skadra decenijama druguju sa Srbima iz Albanije. Spojili su ih grobovi srpskih vojnika iz Balkanskih ratova koje je Ilja pronašao u brdima Brdanjola na pet sati hoda od svog doma.

"Po mojoj proceni ima ih više hiljada, ali su grobovi razbacani po nepristupačnom terenu. Leti je zbog zmija do njih nemoguće doći. O velikim bitkama za oslobođenje Skadra govore i toponimi u ovom kraju, srpski taponski put, srpsko groblje", rekao je Ilja.

Osim grobova naših predaka područje severne Albanije krije i brojne ostatke srpskih svetinja.

Zidine svete Trojice i delove Raš kule iz 9. veka u Vraki, crkve svetog Srđe i Vlaha na Bojani i svetog Stevana u Skadru zadužbine koje je u 13. veku sa sinovima Milutinom i Dragutinom podigla kraljica Jelena.

Na ovom području nalaze se i ruševine crkve posvećene presvetoj Bogorodici koja je takođe bila zadužbina kraljice Jelene Anžujske. Njena posebna lepota je, ovde kažu, bila u fresko pisanju.

Delić ovog blaga čuva se u katoličkoj crkvi u Deju podignutoj kraj temelja nekadašnje srpske svetinje iz 13. veka. Osim fragmenata freske sačuvana je i fotografija crkve.

Iako ruinirane ove građevine su biseri srpske srednjovekovne istorije i kulture.

Skadarska tvrđava koju su gradili sve srpske dinastije do 15. veka i dalje dominira gradom. Ep o Gojkovici uzidanoj u bedeme duboko je ukorenjen u našu tradiciju. Njega danas prisvajaju Albanci kao legendu o Rozafi.

I pored pritisaka, Srbi u Albaniji se trude da sačuvaju korene, jezik i kulturu. Smatraju da je do sada ostvarivo.

"Temelje Zetske srpske države osetili su današnji ljudi. Matica ovim ljudima mora pomoći da u saradnji sa albanskom državom omogući obnavljanje svojih kulturnih i duhovnih dobara", rekao je Simon Đuretić iz Ministarstva za dijasporu u Vladi Srbije.

Број коментара 5

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 15. мај 2025.
12° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом