Читај ми!

Samit o migrantskoj krizi u Kaleu, šta je dogovoreno

Na Samitu o migrantskoj krizi u Kaleu, osim domaćina Francuske učestvovali su i predstavnici Belgije, Holandije, Nemačke i Evropske komisije, svi sem zvaničnika iz Londona, kojima je učešće otkazano nakon javnog poziva premijera Džonsona Francuskoj da primi natrag migrante koji su stigli preko Lamanša. Iz Jelisejske palate stiže i apel da Velika Britanija omogući legalan pristup imigraciji.

Pariz je još ljut zbog otvorenog pisma Borisa Džonsona predsedniku Makronu na Tviteru, u kome predlaže pet koraka za sprečavanje novih tragedija u kanalu Lamanš.

Najsporniji je, kažu, zahtev da Francuska primi natrag preživele migrante i dozvoli britansku graničnu patrolu duž svoje rivijere. Zbog toga je britanskim zvaničnicima otkazana dobrodošlica u Kale, ali sastanak nije propao.

Sa evropskim partnerima iz Fronteksa dogovoreno je angažovanje specijalnog aviona koji će od 1. decembra nadletati severnu obalu Francuske.

"Zajednički rad podrazumeva ozbiljan pristup migrantskoj krizi, a ne da budemo taoci politike Londona. Predsednik Makron je nekoliko puta naglasio da odnos sa Velikom Britanijom mora da bude odnos jednakih,'' kaže ministar unutrašnjih poslova Francuske Žerar Darmanen.

Vreme je da se London probudi, kaže, umesto što politizuje slučaj. Sa problemom ilegalnih migracija Francuska se suočava već 25 godina.

Velika Britanija ih donekle sama podstiče jer ne dozvoljava zakonit pristup imigraciji. Ili, kako tvrdi Pariz, oni koji žele azil u Engleskoj nemaju legalan način da ga zatraže.

"Moramo da radimo zajedno sa Velikom Britanijom, na razmeni obaveštajnih podataka o grupama za organizovani kriminal i krijumčarenje ljudi. To pitanje treba da bude prioritet,'' ističe Ilva Johanson iz Komisije za unutrašnje poslove Evropske unije.

U luci Dover je ovih dana mirno, prolaze samo patrolni čamci. Većina migranata stradalih prošle nedelje, bežalo je iz Iraka.

Ministar unutrašnjih poslova Nemačke Stefan Majer naglašava da migranti nisu problem samo Francuske, već evropski problem koji zahteva svestran pristup i rad na bezbednosti spoljnih granica Unije da bi se lakše utvrdilo ko su potencijalni azilanti ili izbeglice.

"Problemi su slični i na granici između Belorusije i Poljske i Belorusije i Litvanije,'' poručuje Majer.

Na granici Poljske i Belorusije, i dalje je napeto, mada su migranti u privremenom kampu. Od avgusta je poljska policija uhapsila više od 300 trgovaca ljudima - iz Nemačke, Švedske, Ukrajine i Gruzije. Po migrantu su uzimali sedam hiljada dolara.

"Svi nam govore laži, vode nas sumnjivim rutama na kojima možete da umrete. Kažu vam da za vas nisu odgovorni. Samo žele novac. Uzmu nam novac čak i ako ne uspeju da nas prokrijumčare. A šta će s nama biti, niko ne zna,'' kažu migranti iz kampa u Poljskoj.

Dok Varšava krivi Minsk za podsticanje ilegalnih migracija iz osvete zbog sankcija Unije, Belorusija poriče.

Predsednik Lukašenko čak optužuje vlasti Litvanije da namerno podmeću tela migranata na granici, kako bi ispalo da ih Belorusija ubija. Viljnus uzvraća istom optužbom na račun Litvanije.

четвртак, 25. април 2024.
13° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво