Pentagon: Povratak u Vijetnam

Ministar odbrane SAD Leon Paneta stigao je sinoć u posetu Vijetnamu, kako bi pokušao da sa vlastima te zemlje postigne dogovor o ponovnom otvaranju neke od američkih baza iz perioda Vijetnamskog rata, piše LA tajms.

Četrdesetpet godina je prošlo otkako su u Kam Ran zaliv u Vijetnamu dnevno stizale desetine američkih teretnih brodova sa vojnom tehnikom, municijom i namirnicama za američke trupe koje su se borile sa Vijet Kongom.

Danas u vode pomenutog zaliva stižu samo ribarski brodići. Nekadašnja velika američka vazdušna baza i operativni centar vazdušnih snaga SAD sada je napuštena, a za sve one koji se sećaju tog rata služi kao podsetnik o povlačenju američkih trupa iz Vijetnama.

Međutim, dolazak američkog ministra odbrane Leona Panete, prvog šefa Pentagona koji je kročio na tlo Vijetnama posle rata, znači da Pentagon planira povratak na ove prostore, navodi LA tajms.

Razlog dolaska Panete baš ovde je jednostavan. To je jedna od malobojnih luka na tom potezu koja ima duboki gaz i u koju mogu da uplovljavaju veliki ratni brodovi.

Američki list navodi da je odmah po dolasku Paneta, kako bi probio led, rekao da se seća da su "sve strane propatile i da je mnogo krvi proliveno – od strane Amerikanaca i Vijetnamaca".

Pored toga, Paneta je naglasio da se Vašington nada da teški period istorije neće stajati na putu povratka SAD u ovaj strateški važan zaliv, koji izlazi na Južno kinesko more.

"Pristup naših vojnih brodova u ovu luku je ključna komponenta američkih odnosa sa Vijetnamom i mi vidimo ogroman potencijal u tome", rekao je Paneta.

Administracija američkog predsednika Baraka Obame pokušava da ojača svoju poziciju i ulogu Pacifičke sile kako bi se suprotstavila rasućem kineskom uticaju i vojnoj moći. Pentagon zbog toga hoće da uspostavi bliske veze sa zemljama u kineskom "komšiluku" i pristup njihovim lukama, jer samo na taj način može da pojača svoje vojno prisustvo u tom delu sveta.

"Posebno će biti važno da imamo pristup lukama poput ove kada budemo pomerali svoje brodove sa zapadne obale SAD ka našim bazama u Pacifiku", istakao je američki ministar odbrane u Kam Ranu.

Zaliv je baš zbog svoje idealne strateške pozicije na ulazu u Južno kinesko more američka vojska izabrala i pre više od 50 godina kada je rat u Vijetnamu tek počinjao. Međutim, jedan vijetnamski vojni oficir koji je dočekao Panetu, rekao je da otvaranje ove luke američkim ratnim brodovima nemoguće pošto je u njoj, prema odluci vijetnamskih vlasti, "zabranjeno vojno prisustvo".

Paneta, koji je u Hanoj stigao sinoć, rekao je da je dozvoljavanje američkim brodovima da pristaju u lukama poput ove u Kam Ranu ključno za funkcionisanje nove vojne strategije SAD, koja se bazira na stalnoj rotaciji brodova i jedinica, za razliku od uspostavljanja stalnih baza, kao što je to bio slučaj u Hladnom ratu.

Ali vlasti u Hanoju nisu preterano voljne da daju dozvolu SAD da ponovo uspostavi prisustvo u toj zemlji, čak i ako će ono biti mnogo manje nego za vreme rata. "Odnos će se razvijati vremenom", rekao je jedan zvaničnik ministarstva odbrane Vijetnama.

Plan B 

Ukoliko plan propadne, Pentagon razmatra druge opcije, poput razgovora sa filipinskim vlastima u kojima bi bilo razmatrano ponovno otvaranje mornaričke baze u zalivu Subik i aerodroma "Klark", dve hladnoratovske baze koje su, takođe, blizu Južnom kineskom moru.

Činjenica koja Vašingtonu ide na ruku jeste što se vijetnamske vlaste osećaju ugroženo i nikako im se ne sviđa rastuća moć Kine. Hanoj je već optužio Peking da je prošle godine dva puta, presecanjem podvodnih kablova, sabotirao vijetnamsko istraživanje morskog dna za naftom.

Dve zemlje imaju veliki broj teritorijalnih razmirica, od kojih je najznačajnija polaganje prava na arhipelag Spratli i teritorijalne vode oko njega, u kojima su pronađene ogromne rezerve nafte.

Sa druge strane Vijentam ne želi baš da previše nervira Kinu, a potez koji bi sigurno prelio čašu jeste uspostavljanje veoma bliskih odnosa sa Vašingtonom.

Dok je Paneta prolazio kroz mala sela na obali zaliva, snažno američko prisustvo pre 50 godina nije se moglo primetiti. A baš na tom mestu bila je najveća luka za snabdevanje američkih trupa u ratu.

Kako navodi novinar LA tajmsa, većina mlađih Vijetnamaca ne gaji antagonizme prema Americi zbog rata. Ali kod starije populacije stvari stoje potpuno drugačije.

Jedna od mučnih tema koja još narušava odnose jeste prskanje velikih teritorija vijetnamske prašume agensom "oranž", herbicidom namenjenom uništavanju rastinja kako borci Vijet Konga ne bi mogli da se skrivaju. Zaprašivanje je rezultiralo trajnom kontaminacijom zemljišta i voda, koje je dovelo do drastičnog povećanja deformiteta i smrti novorođenčadi, kao i velikog porasta slučajeva oboljevanja od raka.

Jedna od stvari koje su podsetile Vijetnamce na bolnu prošlost jeste i obeležavanje 40 godina otkada je snimljena fotografija tada devetogodišnje vijetnamske devojčice Fan Ti Kim Fuk koja zahvaćena plamenom trči gola, raširenih ruku, bežeći iz svog sela u plamenu.

Crno-belu fotografiju koja prikazuje jednu od mnogobrojnih scena napada bombardovanja u Vijetnamu snimio je fotograf agencije Asošiejted pres Huin Kong Ut, poznatiji kao Nik Ut.

Čuvena slika obišla je svet i postala jedan od simbola krvavog vijetnamskog sukoba u kojem su Amerikanci učestvovali od 1965. do 1975. godine.