Читај ми!

Tokovi poezije

Bojan Jovanović: Odlazak autentičnog pesnika Milutina Petrovića

Ove nedelje, sedmični ciklus Tokovi poezije posvećen je ličnosti i delu pesnika Milutina Petrovića, koji je preminuo 28. decembra prošle godine. U prve dve emisije ciklusa možete pratiti esej Bojana Jovanovića o ovom autoru, a potom i izbor iz Petrovićevog pesničkog opusa.

Milutin Petrović (1941–2020), svakako je jedan od naših najoriginalnijih i najznačajnijih savremenih pesnika, Njegov opus čini trinaest objavljenih knjiga poezije. Pored toga, bio je urednik Književne reči i Književnih novina, kao i časopisa Relation, Istočnik i Poezija. Jedan je od osnivača Srpskog književnog društva i Sićevačke književne kolonije. Dobitnik je nagrada „Branko Miljković”, „Milan Rakić”, „Đura Jakšić”, „Vasko Popa”, „Branko Ćopić”, „Vladislav Petković Dis” i Žičke hrisovulje. Njegove pesme prevedene su na više stranih jezika i uvrštene u mnoge antologije. 

Već svojom prvom zbirkom, Tako ona hoće, u izdanju Matice srpske 1968. godine, Petrović stvara tajanstvenu i hermetičku realnost koja će postati njegovo poetički bitno i stilski prepoznatljivo autorsko obeležje, a narednim delom, Drznoveno rožzdestvo (1969), obezbedio je status značajnog autora u savremenoj srpskoj poeziji. Treća zbirka, Glava na panju, objavljena 1971. godine, označava početak zrelog autorovog perioda, a poetske karakteristike ove knjige iskazaće se potom i u njegovim narednim delima. Iako je bitno menjao pesnički jezik, Milutin Petrović je u svakoj knjizi uspevao da ostvari njenu stilsku koherentnost.

Za Petrovićevu poeziju karakteristična je, po oceni Bojana Jovanovića, „drugačija perspektiva, koja tajnu središnje sile sagledava s aspekta poniranja u jezik kao iskustvene pretpostavke za stvaranje složenog pesničkog izraza. Tim silaženjem u dublje slojeve kulturnog pamćenja aktivirani arhetipovi kolektivno nesvesnog omogućili su pesniku da pretpostavljeni podgovor pretvori u nadgovor, i da takvim duhovnim smerom potvrdi svoju stvaralačku autentičnost u značenju samog principa poiezisa kao aktivnosti kojom je stvorio ono što do tada nije postojalo”.

Esej Bojana Jovanovića čita Dušica Mijatović, a stihove autor. Arhivski zvučni zapisi deo su serijala „Trajni snimak – autorov izbor iz dela”, koji je godinama na Trećem programu uređivala Radmila Gligić.

Urednik ciklusa: Predrag Šarčević



Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи