Читај ми!

Muzika sveta

Curious Classics festival – Japanska klasična muzika

Narednih šest emisija biće posvećeno Curious Classics festivalu, koji je održan od 20. februara do 9. marta u Stokholmu. U prvoj emisiji čućete snimak sa koncerta koji je pod nazivom „Japanska klasična muzika” održan 1. marta u Stokholmu

Organizatori festivala postavili su pitanje da li se klasična muzika zaustavlja na Bahu, Mocartu i drugim autorima zapadnoevropske kulture, ili je univerzum klasične muzike mnogo veći. U tom smislu, oni se okreću klasičnoj muzici drugih kultura: japanskoj, kineskoj, arapskoj, persijskoj, jermenskoj, korejskoj, ali i modernoj muzici koja inkorporira elemente ovih tradicija. Za organizatore je klasična muzika upravo ona koju različita društva nazivaju svojom „tradicijom”, odnosno svojim muzičkim kanonom, gde su razvijeni principi, pravila i sistemi komponovanja i izvođenja. Znatiželja i radoznalost prema drugim kulturama su uporište ovog festivala,pa otuda i naziv Curious Classics što u slobodnom prevodu znači Radoznali klasici.

U večerašnjoj emisij čućete snimak sa koncerta, koji su pod nazivom „Japanska klasična muzika”, održali Akiko Fudžimoto, Keisuke Zenjodži i Mariko Kezuka. Nastup je zabeležen 1. marta ove godine u Grinevald sali Koncertne dvorane u Stokholmu.

Japanska klasična muzika, ali i druge grane kulture ove dalekoistočne zemlje kao što su poezija i književnost, doživele su dinamičan razvoj od 1603. godine, tokom šogunata koji je uspostavio Tokugava Ijejasu. Ova epoha japanske istorije poznata kao Edo ili Tokugava period trajale je dugo, sve do 1868. godine. U njoj forme poput Kabuki i Bunraku pozorišta postaju veoma popularne, a razvija se i muzika za kamerne ansamble i glas koja se prevashodno vezivala za tri instrumenta – šakuhači, koto i šamisen. Poslednja dva su isprva u bili vezani isključivo za dvorsku muziku, da bi vremenom postali deo života i drugih društvenih slojeva, posebno od kada su njihovu slavu pronosili slepi svirači koji su ujedno držali i škole muzike. Tokom 17. veka u japanskoj muzici su, takođe, uspostavljena dve pentatonske lestvice – jo i in – proistekle iz fundusa narodne tradicije. Jo-in tonalni sistem je u osnovi većine novo napisane muzike japanskih autora do današnjih dana, osim one pisane za No drame i dela avangardnih kompozitora druge polovine 20. veka.

Urednica emisije Marija Vuković

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи