Antologija srpske muzike

Dela Josipa Slavenskog: Simfonijske slike, Koncert za violinu i orkestar i muzika za scenski komad „Pečalbari” Antona Panova

Rođen 1896. godine u hrvatskom Međimurju, Josip Slavenski je najznačajniji deo svog stvaralačkog perioda proveo u Beogradu. Studije muzike pohađao je u Budimpešti u periodu od 1913. do 1916. godine u klasi Zoltana Kodaja, a potom u Pragu kod Vitjeslava Novaka. Muzičko obrazovanje upotpunio je boraveći u Parizu 1925. godine, gde je imao prilike da se upozna sa muzikom francuske „šestorke”. Iz bogate biografije Slavenskog izdvajamo i da je bio jedan od prvih i veoma aktivnih članova Međunarodnog društva za savremenu muziku, kao i jedan od prvih domaćih kompozitora koji je pisao filmsku muziku, o čemu svedoče ostvarenja iz 1933. i 1935. godine: Pesma crnih brda ili Fantom Durmitora – prvi dugometražni zvučni igrani film u jugoslovenskoj kinematografiji – kao i film A život teče dalje.

Kako ukazuje Vlastimir Peričić, u svojim delima Slavenski koristi narodne melodije, slobodno ih obrađuje uz obilno korišćenje smele harmonske i kolorističke invencije. Slavenski se toliko udubljuje u duh narodnih melodija da granice između autentičnog folklora i originalnog stvaralaštva potpuno iščezavaju. Kako i sam ističe: „Ja tražim podstreka u folkloru onih naroda koje civilizacija nije iskvarila. Tu leži ona iskonska emocija koja me inspiriše".

Emisiju uređuje Irina Maksimović Šašić

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи