Читај ми!

Posle burnih pregovora, Van Gogov akvarel procenjen na 30 miliona dolara ide na aukciju

Aukcijska kuća Kristi, posredovala je u pregovorima između prodavca Van Gogovog akvarela i potomaka dve jevrejske porodice koje su bili vlasnici ovog dela pre nego što su ga zaplenili nacisti u Drugom svetskom ratu. Akvarel „Stogovi pšenice“ će se naći na aukciji u Njujorku i, kako se procenjuje, dostići cenu od 30 miliona dolara.

Živopisni akvarel Vinsenta van Goga na kome su ovekovečeni snopovi žita na provansalskim poljima naći će se na aukciji u Kristiju u Njujorku 11. novembra. Ne postoji čak ni kolor reprodukcija ove slike koja je poslednji put javno bila izložena 1905. godine. Procenjuje se da će dostići cenu od 20 do 30 miliona dolara.

Akvarel Stogovi pšenice (Meules de Blé) pojavio se u katalogu Aukcijske kuće Kristi posle vrlo složenih pregovora u koje su bile uključene tri strane – potomci dve jevrejske porodice koje su bile vlasnici Van Gogovog akvarela do Drugog svetskog rata i naslednici Edvina Koksa, teksaškog naftaša, u čijem posedu se slika nalazi danas.

Porodica Koks prodaje i druga Van Gogova dela koja se nalaze u njihovoj kolekciji, a od kojih će prihodovati više od 70 miliona dolara. Sva tri dela potiču iz vremena koje je Van Gog proveo u Francuskoj u periodu od 1888. do 1890. godine.

Slika je nastala početkom juna 1888. godine kada je Van Gog boravio u Arlu. Akvarel je bio uvod u razvijeniju formu ulja na platnu koju je uradio nekoliko dana kasnije, a koje se nalazi u Muzeju Kroler-Miler.

Nedelju dana kasnije Vinsent je poslao akvarel svom bratu Teu. Njegova udovica, Žo Bonger, pozajmila ga je 1905. godine za veliku retrospektivnu izložbu Van Gogaovih dela u Amsterdamu. Dve godine kasnije sliku je prodala pariskom umetniku i kolekcionaru Gustavu Fajetu.

Stogove pšenice je 1913. godine kupio industrijalac iz Berlina, Mak Majrovski. Imao je lepu zbirku impresionizma i postimpresionizma, uključujući i Van Gogov portret Kamile Rolan (1888) koji se sada nalazi u Muzeju u Sao Paulu.

Kada su u Nemačkoj nacisti preuzeli vlast, Majrovski je pred progonima 1938. pobegao u Amsterdam, a pomenuti akvarel je poverio trgovcu umetninama Polu Gropuu, nemačkom Jevrejinu koji je tada radio u Parizu.

Ubrzo zatim akvarel je kupila Parižanka Aleksandrina de Rotšild, pripadnica bogate jevrejske porodice bankara. I ona je bila obožavalac Van Goga i vlasnica slike Kuća sa suncokretima (1887) koja se sada nalazi u drugoj privatnoj kolekciji. De Rotšildova je pobegla u Švajcarsku po izbijanju Drugog svetskog rata.

Stogovi pšenice su ostali u Parizu i pošto su Nemci okupirali grad u junu 1940. godine akvarel je zaplenjen i poslat u Austriju.

Posle rata De Rotšildova je pokušala da povrati sliku, ali nije uspela. Dalja posleratna istorija akvarela nije jasna, ali se 1978. godine on pojavio u njurorškom ogranku galerije Vildenštajn, koja je bila u vlasništvu jevrejske porodice iz Pariza. Galerija je naredne godine Van Gogov akvarel prodala Edvinu Koksu koji ga je okačio u salonu svoje vile u Dalasu.

Posle Koksove smrti, prošle godine, porodica je sa Aukcijskom kućom Kristi ugovorila prodaju njegove fantastične umetničke kolekcije, ali se postavilo pitanje vlasništva nad akvarelom Stogovi pšenice, jer je bilo nemoguće staviti ga na aukciju ukoliko pravo vlasništva još od perioda nacista nije raščišćeno.

Naslednik Maka Majrovskog je preko berslinske advokatske kancelarije tvrdio da je Van Gog bio predmet „prislilne prodaje“ 1938. godine, a naslednici De Rotšildove su tvrdili da su akvarel opljačkali nemački okupatori. Na kraju su sve tri zainteresovane strane postigle nagodbu.

Kako stoji u katalogu Aukcijske kuće Kristi: „Rad se nudi na prodaju u skladu sa sporazumom o poravnjanju između sadašnjeg vlasnika, naslednika Maka Majrovskog i naslednika Aleksandrine de Rotšild. Sporazumom o poravnjanju rešava se spor oko vlasništva i delo će u potpunosti pripasti najuspešnijem ponuđaču“.

Do sada je najvišu cenu od 8,8 miliona funti ostvario Van Gogov akvarel Žetva na aukciji u Sotbiju 1997. godine, delo koje je takođe naslikano u junu 1888, dan-dva pre Stogova pšenice.

Druga dva Van Gogova dela iz Koksove kolekcije koja će se naći na aukciji u Kristiju su Drvene kolibe među maslinama i čempresima, pejzaž naslikan u oktobru 1889. godine. Iako nije objavljena procena, u Kristiju veruju da bi ova lepa slika trebalo da dostigne cenu od oko 40 miliona dolara.

Treći Van Gog je Mladić sa plavim cvetom (Jeune Homme au Bleuet), naslikan u junu 1890. godine, mesec dana pre umetnikove smrti. Sva tri dela Vinsenta Van Goga iz kolekcije porodice Koks biće izložena u Kristiju u Londonu od 17. do 21. oktobra.

петак, 20. септембар 2024.
21° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи