Читај ми!

Od hrane siromašnih do delikatesa bogatih, kako su zbog kavijara nestale jesetre i morune iz Dunava

Srbija je u drugoj polovini 20. veka bila izuzetno poznata u svetu po proizvodnji kladovskog kavijara. Bio je vrhunskog kvaliteta, u rangu sa najcenjenijim kavijarima – ruskim i iranskim.

„Priča o srpskom kavijaru je počela prve polovine 20. veka kada su se ruski emigranti doselili posle Oktobarske revolucije. Oni su sa sobom doveli tehnologiju proizvodnje kavijara i postupak prerade ikre“, objašnjava viši kustos ihtiolog Dubravka Vučić i autorka izložbe „Kavijar“ u Prirodnjačkom muzeju.

Kavijar je proizvođen u Kladovu, posebno posle Drugog svetskog rata, a celokupna proizvodnja se izvozila u SAD.

Postupak proizvodnje kavijara je izuzetno jednostavan, jer ima samo dva do tri koraka, ali je izuzetno izazovan i delikatan. Ruka koja ga pravi mora da zna koliko jako pritiska ikru, koja se kroz posebno sito propušta da bi se očistila od ovojnice jajovoda.

Zatim se, kako objašnjava ihtiolog, dodaju konzervans i so, ali se i tu mora biti pažljiv jer ne sme da se stavi ni premalo ni previše da se ne bi promenio krajnji ukus.

Kavijar je dugo bio hrana siromašnih, ali ga je ruska aristokratija od 16. veka promovisala u luksuzni delikates. Od tada je potražnja velika.

„To je bio početak kraja morune i jesetre, koje su danas skoro izumrle“, ističe Dubravka Vučić.  

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

понедељак, 12. мај 2025.
13° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом