Šta su pravi simboli Beograda?

Tradicionalno, Skadarlija, Kalemegdan, ili neka građevina novijeg doba, poput Mosta na Adi ili Fontane na Slaviji? Šta su pravi simboli prestonice? U tu trku u poslednje vreme ulazi sve više kandidata. Neki taj status dobiju odmah, a drugi, iako imaju potencijal nikada to ne postanu. Po čemu se prepoznaje Beograd i od čega to zavisi?

Mišljenja Beograđana su različita. Jedni kažu da su simbol Beograda – Beograđani. Drugi da je Pobednik svakako jedan od prvih simbola, zatim nabrajaju Skadarliju, kao nešto što pruža sliku naše veselosti i gostoprimstva, Beograđanku i ceo Kalemegdan kao tvrđavu.

Ambiciju da postane simbol Beograda, gradska uprava ima i za nedavno otvorenu fontanu na Slaviji, iako je građani različito doživljavaju.

„Ona je nešto novo, ona je nešto što Beograd nije imao, ljudi su je očigledno prihvatili, a da li će postati pravi simbol grada, to ćemo videti, ja mislim da hoće. Ne postoji bilo šta što izgradite što dobija jednodušnu podršku“, objašnjava gradski menadžer Goran Vesić.

Iznad Ušća Save u Dunav niče nova galerija. Kraj kaldrme Kosančićevog venca i u lagumima pod njom. Izložbeni prostor za reke neće vezivati samo pogled, već će posetioci, po zamisli arhitekata, do nje moći i Karađorđevom ulicom.

„Razumeli smo da je ovo prostor kome se malo može dodati, ali mu se ništa ne sme oduzeti, da su krošnje i vazduh koji tumači i definiše ovaj prostor dragoceniji od bilo kakvog napora arhitekte da doprinese svojom estetiko“, kaže arhitekta ARCVS Branislav Redžić.

Osim estetike, simbol grada oblikuje kontekst koji mu daju ljudi i vreme.

„Mi smo mentalitet sklon simbolima, ovo nije velika sredina, ono što čovek treba da ima u bar podsvesti je po svaku cenu izbeći pretencioznost koja je loš saveznik simbolu“, ističe Redžić.

O tome svedoče antičke palate u Skoplju. Na drugoj strani ukusa je građevina poput Filharmonije u Hamburgu.

„Potrebno je da mesto ima i funkciju i metaforu i poziciju i da na neki način bude integrisano u sve aspekte i socijalne i funkcionalne grada i samim tim da ga građani prihvate kao mesto gde gravitiraju i gde će sa ponosom reći da je to simbol jednog grada“, smatra arhitektkinja Anja Ivana Milić iz preduzeća „Arhipro“.

Arhitekte podsećaju i da sudbina zdanja ponekad izigra ideju. Pre Drugog svetskog rata, projektovano kao simbol moderne kraljevine, Staro sajmište ostalo je simbol stradanja. Dok se u isto vreme izgrađena Beton hala, poistovećuje sa beogradskim priobaljem, a obnovljeni televizijski toranj na Avali, sa Beogradom.

Број коментара 8

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
7° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво