Pešačenje - lek i preventiva

Osobe koje često uživaju u šetnjama žive duže, a blagotvoran uticaj zabeležen je i kada su u pitanju mentalno zdravlje i raspoloženje. Brojne naučne studije pokazale su da ovakav vid rekreacije smanjuje rizik od pojave srčanog i moždanog udara, dijabetesa, ali i raka.

Ljubitelji pešačenja manje su izloženi riziku od brojnih bolesti među kojima su srčani i moždani udar, dijabetes, pa i rak i druga teška oboljenja, čime se direktno utiče i na dužinu života, tvrde stručnjaci.

Žene koje pešače najmanje dva sata sedmično ili hodaju brzim ritmom mogu znatno da smanje opasnost od moždanog udara, pokazali su rezultati novog francuskog istraživanja. Pešačenje može da smanji opasnost od šloga u proseku za 30 odsto, zaključio je tim kojim je rukovodio naučnik Džejkob R. Satelmer.

Rezultati istraživanja, sprovedenog na oko 40.000 žena starosti u proseku 54 godine, pokazali su da su one koje su hodale brzinom od pet kilometara na čas smanjile opasnost od moždanog udara za 37 odsto.

„Fizičke aktivnosti, među kojima je i redovno pešačenje, neophodne su radi smanjenja opasnosti od kardiovaskularnih oboljenja, kao što je moždani udar", istakao je Satelmer.

Stručnjaci ističu da su osobe koje praktikuju odlazak u rekreativne šetnje manje izložene i riziku od infarkta.

Takav vid rekreacije nezaobilazan je i tokom perioda oporavka od moždanog i srčanog udara.

Rezultati više studija potvrdili su da je među ljubiteljima pešačenja manje obolelih od raka dojke, ali i drugih vrsta kancera.

Zaključak studije objavljene u maju 2008. godine, je da umerena fizička aktivnost mladih žena može smanjiti rizik od pojave raka dojke pre menopauze, ali i drugih vrsta raka.

Iako strahuju od mogućih povreda stopala, koje nikada nisu bezazlene za dijabetičare, veliki broj obolelih primetio je da se nivo šećera u krvi lakše kontroliše kada svakodnevno pešače.

Te tvrdnje pacijenata naučno su potvrđene nakon istraživanja tokom kojeg je analiziran uticaj šetnje na nivo glukoze i reakciju na insulin.

Stručnjaci su uvereni da blagotvorne efekte šetnja ima i na raspoloženje, pa i mentalno zdravlje.

Šetnja nas može učiniti srećnim i zaštititi od svakodnevnog stresa zahvaljujući blagom ubrzanju dotoka krvi u mozak, objašnjavaju lekari.

Istraživanje sprovedeno na grupi osoba starijih od 60 godina, potvrdilo je da 45 minuta pešačenja svakog dana brzinom ne većom od šest kilometara na čas pospešuje mentalne sposobnosti.

Učesnici studije postepeno su dostigli pomenutu brzinu i od početnih 15 minuta napredovali do 45 minuta šetnje.

Rezultat je bio brže rešavanje pažljivo osmišljenih zadataka koje su ispitanici rešavali u različitim etapama istraživanja.

Број коментара 7

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 24. април 2024.
17° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво