Читај ми!

Operacija katarakte u privatnoj ustanovi o državnom trošku

Liste čekanja za razne hirurške intervencije koje se sastavljaju u državnim ustanovama mogu biti smanjene, a smanjuju se uz ugovore koje Republički fond zdravstvenog osiguranja potpisuje sa pojedinima privatnim medicinskim ustanovama.

Najviše takvih ugovora i realizacija je za operaciju presenilne i senilne katarakte, sa ugradnjom interokularnih sočiva – mada se, uprkos tome, broj onih koji čekaju vrlo sporo smanjuje. Razloga je više, kaže za Prvi program Radio Beograda Ivana Đunisijević iz Republičkog  fonda za zdravstveno osiguranje:

„Čim se neki osiguranik stavi na listu čekanja, stupa na scenu RFZO – pozivaju se sva osigurana lica i svi koji žele se raspoređuju u privatne ustanove. 

Međutim, ne prihvataju svi tu opciju: neki insistiraju da to bude kod njihovog lekara, bez obzira na dužinu čekanja, a neki se čak i ne jave na poziv – vide nepoznat broj i ne žele da se jave.

Zato smo ostavili i opciju da se građani jave Fondu. Svi iz RFZO koji nisu primili poziv a žele da se operišu privatno, preko Fonda, mogu da s nama stupe u kontakt.“

Iako ne postoje posebni uslovi da bi neko bio upućen na privatnu kliniku, pacijenti koji u Beogradu čekaju na operaciju u državnoj ustanovi provode na listi čekanja između sedam i osam meseci, dok je taj period u unutrašnjosti još duži.

„Jedini uslov da bi neko bio upućen na privatnu kliniku, a da bude o trošku države, jeste da se nalazi na listi čekanja u državnoj ustanovi.

Čim se nađu na listi čekanja, RFZO poziva sva osigurana lica i anketira ih da li žele ili ne da budu upućena u privatnu ustanovu s kojom RFZO ima ugovor.

Građani se, potom, raspoređuju u privatne ustanove, utvrđuje se termin i dobijaju pozivno pismo sa detaljima gde i kada treba da se jave i šta da ponesu sa sobom, to je čitava procedura, nema nikavih drugih uslova niti ograničenja s naše strane“, naglasila je Ivana Đunisijević.

Situaciju u kojoj privatna ustanova vraća pacijenta državnoj imamo u slučaju da je zahtev previše komplikovan, ili da postoje pridružena oboljenja, pa je samim tim potreban i sveobuhvatniji pristup.

Kad je reč o troškovima, građani plaćaju samo participaciju, kaže Đunisijevićeva i objašnjava:

„Osiguranici plaćaju samo participaciju koja iznosi oko 1.500 dinara, što je 20 odsto vrednosti sočiva koje se ugrađuje, dok Republički fond za zdravstveno osiguranje pokriva troškove operacije i tri kontrolna pregleda.

Ukoliko se zahvat vrši van područja matične filijale, RFZO refundira i putne troškove.“

Iako se liste revidiraju svakodnevno, trenutno oko 10.000 ljudi čeka na operaciju katarakte. Sa više od 90 odsto njih je već kontaktirano, ali su odbili operaciju kod privatnika.

Inače, preko RFZO u privatnim medicinskim ustanovama se godišnje operiše 10–15.000 pacijenata. Samo od početka ove godine realizovano je oko 4.000 operacija.

RFZO u ovoj godini ima zaključene ugovore sa 13 privatnih ustanova u Beogradu, šest u Vojvodini, tri ustanove se nalaze u Nišu i jedna u Kraljevu.

Građani koji žele da zakažu operaciju katarakte u privatnoj ustanovi, a o trošku države, mogu da se jave kontakt centru Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje na broj 0700/333-443 ili mogu doći lično u republičku direkciju Fonda, koja se nalazi u Ulici Jovana Marinovića 2, u Beogradu.

недеља, 05. мај 2024.
23° C

Коментари

Prodajem
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара
C.T. Toraksa
Поштујте правила пре давања крви на анализу
Adaptacija
„Буђење пацова“ – ново рухо филмског класика Живојина Павловића
slobodan izbor ishrane
Главни град Финске избацује месо како би заштитили климу, осим у ретким изузецима
Prijava za kviz Slagalica
Пријавите се