Lekovito bilje čuva zdravlje, za dva meseca popili smo godišnju proizvodnju čaja

Od početka pandemije koronavirusa u svetu i kod nas raste potražnja lekovitog bilja. Kinezi su prvi počeli da govore o imeli kao čaju koji ima neverovatna antivirusna dejstva, ali su i naše apoteke beležile povećanu tražnju belog sleza i žalfije.

U nadi da će sprečiti obolevanje, odnosno podići imunitet, mnogi su svakodnevno ispijali čajeve, što je potrošnju lekovitog bilja za dva meseca izjednačilo sa godišnjom prodajom. Zbog toga veliki broj ratara sada razmišlja da trenutne kulture zamene čajevima, jer u tome vide budućnost i još veću potražnju. Doktor biotehničkih nauka Luka Radoja, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, objasnio je kakva je budućnost lekovitog bilja i da li će se ulaganje isplatiti.

„Lekovito bilje uzgajamo na spontani, samonikli način po brdima i planinama i na plantažama. Proizvodnja lekovitog bilja plantažnim postupkom je inženjerski posao i neka se ljudi ne zaleću u takav posao, a da ne znaju kako se to radi, za koga rade i po kojoj ceni. Plantažno se uzgajaju začinske i lekovite biljke. Nana, kamilica, lincura. Lekovito bilje je pomoćni učesnik u održavanju ljudskog zdravlja i njegovog imuniteta, svet ga koristi 5. 000 godina. Novi postupak uzgajanja je neophodan, da ne gubimo samonikle biljke, jer ne znamo da ih koristimo. U tom poslu mora da postoji red. Na zdravom zemljištu se uzgaja lekovito bilje uz pomoć stručnjaka, da ne bi bilo razočarenja", rekao je doktor Luka Radoja.

Takođe je dodao da ne možete menjati fiziologiju biljaka. Mora se znati kako se priprema zemljište za uzgoj odabranog lekovitog bilja. Postoje rešenja za to i zato se brinu stručne službe Instituta za lekovito bilje.

"Za nas je značajna lincura koja je potrebna za bolesti krvotoka, proširenih vena, i drugih problema. Važna je i trava iva, ali se branje mora kontrolisati i gajiti na određenim terenima. Svaka biljna vrsta ima svoju tehniku, mehanizaciju, treba da se  vodi računa o zemljišnoj vlazi i da se biljne vrste uzgajaju na terenu koji je određen za te biljke. Biljke se suše do 45 stepeni Celzijusa, u sušarama koje su tome namenjene.

„Zadruge, kojih ima u Srbiji 24, su spona sa uzgajivačima i prerađivačima, one treba da organizuju obuku za ljude koji žele da se bave ovim poslom", zaključio je doktor biotehničkih nauka Luka Radoja.

Број коментара 3

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 23. април 2024.
10° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво