Читај ми!

Ah, taj Fest – i posle pola veka očekujemo s nestrpljenjem

Manje od mesec dana ostalo je do 51. Festa. Dok sa nestrpljenjem čekamo 24. februar i ono što će nam Festival festivala doneti, prisećamo se njegove istorije.

Ah, taj Fest, bio je domaćin najvećih svetskih glumaca i režisera – Sofiji Loren, Đini Lolobriđidi, Robertu de Niru, Džeku Nikolsonu, Pjeru Paolu Pazoliniju, Romanu Polanskom, i sve to zahvaljujući „reviji filmova“ Milutina Čolića.

Kako su u to vreme filmovi kod nas kasnili i po nekoliko godina u odnosu na holivudske premijere, festival svih festivala bio je prava poslastica.

„Filmovi su kasnili po pet-šest godina, jer mi nismo imali pare kao zemlja da ih kupujemo, jer su bili skupi. I zbog toga smo svi, i mi filmadžije, i obična publika gledali filmove sa velikim zakašnjenjem. Kad se Fest pojavio to je za sve nas bilo vau“, navodi reditelj Dejan Karaklajić.

Marko Novaković je ljubav prema filmu sticao uz svog oca, Slobodana Novakovića. On ga je odveo na prvu filmsku projekciju.

„Do Hronike Festa je došlo tako što moj otac, Sloba, nije imao karte za sve filmove, i onda je razmišljao kako će da pogleda sve što dolazi te godine. Bio je te godine Kjubrik, Felini, Altman... Znači, veliki svetski autori su dolazili i on je rekao: 'Pa super, napravićemo emisiju koja će se zvati Hronika festa, gde ćemo dovoditi goste u studio i puštati inserte iz filmova koji su prikazivani toga dana'“, priseća se Marko Novaković, urednik Dramskog i serijskog programa RTS-a.

Iako su se projekcije filmova održavale na različitim mestima, Fest se 2019. vratio u Dom sindikata.

Upravo je u toj dvorani pre 52 godine održan prvi Fest, pod sloganom „Hrabri novi svet“. Festival je otvoren filmom Meš Roberta Altmana, a tokom osam festivalskih dana, projekcije je videlo oko 105.000 gledalaca. Šest godina kasnije oboren je prvi rekord u gledanosti, Festu je tada prisustvovalo više od 250.000 gledalaca.

Tokom devedesetih festival je bio u krizi. Godine 1997. je prekinut, a 1993. i 1994. nije ni održan. Hroničari Festa beleže da je 2022. godine bilo 380 projekcija, 116 gostiju, i čak devet premijera domaćih filmova.

„Fest je jedan dragoceni festival za Beograd, za beogradsku publiku i šire. Jako je važan za celu zemlju. Važan je i zbog filmova, kvalitetnih filmova koje možemo da vidimo. Važan je i zbog naše kinematografije i njenog plasiranja“, govorila je Milena Dravić, dobitnica Festovog priznanja za izuzetan doprinos filmskoj umetnosti.

Milena Dravić, Emir Kusturica, Rade Šerbedžija, samo su neki od dobitnika „Beogradskog pobednika“. Nagradu za izuzetan doprinos filmskoj umetnosti ove godine Festival je dodelio Lordanu Zafranoviću i Dobrivoju Tanasijeviću.

Slogan 51. Festa je „Strast života“.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
11° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво