Читај ми!

Najmanje osam miliona tona plastike završi u prirodi, a mikroplastika je svuda

Svake godine u svetu se proizvede preko 300 miliona tona plastike. Reciklira se oko 10 odsto, a najmanje osam miliona tona plastike završi u prirodi. Mikroplastika je svuda - u vazduhu, zemlji, rekama i najdubljim delovima okeana.

Naučne studije pokazuju da konzumiranje vode iz plastičnih flaša znatno povećava količinu unetih čestica koje mogu biti toksične i da odrasli godišnje pojedu oko 50.000 mikroplastičnih čestica, a deca oko 40.000. Čestice nanoplastike veličine virusa mogu se naći u vodi i u hrani i utiču na naše zdravlje.

„Utiče kao nosilac, kao vektor koji prenosi mikroorganizme, bakterije, viruse. Povećana zagađenost utiče na sterilitet, odnosno na povećan broj gubitka trudnoće i povećan broj malformacija ploda. Sve više se smatra da utiče na neurodegenerativne bolesti. Zatim, kod dece ono što je primećeno je autizam. Veliki broj stručnjaka smatra da je zagađenost plastikom razlog zašto je pojava tih bolesti znatno pvećana“, naglašava dr Miodrag Stojković, profesor humane genetike na Univerzitetu Harvard.

Više od dve hiljade kompanija u Srbiji bavi se proizvodnjom plastike. Godišnje se uveze više od 500.000 tona plastičnih proizvoda i stvori se oko 220.000 tona plastičnog otpada. Reciklira se neznatna količina.

„Treba naći neku sredinu. Naći način kako da se ta plastika prikupi, da se izvrši primarna selekcija, da se izvrši reciklaža, da se reciklat upotrebi u novi proizvod i da se napravi jednostavan reciklažni krug“, navodi Dragan Stevanović, sekretar Udruženja za hemijsku, gumarsku industriju i industriju nemetala PKS.

Od 100.000 tona ambalažnog otpada koliko se proizvede godišnje, dve trećine ide na deponije i u životnu sredinu.

„Ono što kod nas još nije tema, a trebalo bi da bude, jer je izuzetno važna, je problem zagađenja plastičnim otpadom koji nije reciklabilan. To je pitanje eko-dizajna materijala, proizvoda pakovanja koji bi omogućio veći procenat reciklabilne plastike i samim tim manje zagađenje životne sredine“, kaže Kristina Cvejanov iz grupacije „Inženjeri zaštite životne sredine“.

Četrdeset odsto plastičnog otpada čine predmeti od plastike za jednokratnu upotrebu. Evropska unija ih zabranjuje od sledeće godine, a to planira i Srbija.

среда, 24. април 2024.
10° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво