Читај ми!

Da li smo bliži ponovnom povratku čoveka na Mesec

Ljudi su poslednji put kročili na Mesec pre 50 godina, a ukoliko se planovi stručnjaka realizuju uskoro ćemo ponoviti taj podvig. Misija „Artemis 1“, koja je nedavno uspšeno okončana, prva je na tom putu ponovnog povratka čoveka na površinu Zemljinog satelita.

Posle okončanja misije „Artemis 1“ svakako smo mnogo bliži Mesecu nego što smo bili pre toga, napominje gost Jutarnjeg programa, Branko Simonović, popularizator astronomije.

„U svakom slučaju, ova misija je posle svih problema kroz koje je prošla, ipak uspešno izvršila taj svoj planirani let, posebno završni deo, spuštanje na Zemlju, koji je promakao javnosti, a bio je prilično zahtevan i važan jer je trebalo ispitati štit koji ima funkciju da zaštiti kapsulu 'Orion' da prođe bezbedno kroz atmosferu i 'pljusne', kako se to kaže, u okean“, objašnjava Simonović.

U letelici „Orion“, umesto ljudi, bile su lutke sa čijih će senzora stručnjaci Nase očitavati podatke i odrediti dalje korake. „Helga“ i „Zohar“, kako su nazvane ove lutke, imale su po šest hiljada različitih instrumenata na sebi kako bi pratili šta se sve dešava tokom jednog takvog puta – napuštanja magnetosfere Zemlje, odlazak daleko oko Meseca i povratak – pre svega u pogledu radijacije, napominje gost Jutarnjeg programa.

„Zohar je na sebi imao i prsluk za zaštitu od zračenja, jedno eksperimentalno rešenje koje bi sada posle analize trebalo da pokaže koliko je bila uspešna i u kolikoj meri je to odgovorilo zadatku. Od toga će zavisiti još mnogo toga u budućim planovima“, dodaje Simonović.

Već 2025. godine planirano je da misija „Artemis 3“ ponovo spusti ljude na površinu Meseca. Pre toga, „Artemis 2“, koja je predviđena za 2024. godine, tokom koje je planirano da kapsula „Orion“ uradi sve isto što i tokom misije „Artemis 1“, samo sa ljudskom posadom.

„Misija 'Artemis 3' će stvoriti jednu klicu, zametak buduće svemirske stanice koja bi imala za cilj da bude svemirska luka kako za istraživanje Meseca, tako i da bude jedna odskočna daska za potonje istraživanje Sunčevog sistema, pre svega Marsa. Mada postoje neki zagovornici koji tvrde da to može da se izvede direktno sa Zemlje, bez ovog cirkusa na Mesecu“, navodi popularizator astronomije.

Međutim, naglašava Simonović, da li će se i koliko boraviti u tim planiranim staništima na Mesecu, zavisiće upravo od toga da li je čovek sposoban da opstane u tako opasnom, neprirodnom i stranom okruženju, jer će servisiranje boravka ljudi u takvim okolnostima biti beskrajno teško, skupo i komplikovano.

Број коментара 5

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
16° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво